Tatijana Petrić u rujnu 2015. imenovana je za glavnu ravnateljicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U razgovoru za Obzor govori o popularizaciji glagoljice, digitalizaciji blaga koje knjižnica čuva, ali i o konačnom završavanju zgrade knjižnice.
NSK već više godina pokušava snažnije brendirati glagoljicu. Ovogodišnji Dan Knjižnice koji je obilježen 22. veljače dodatno je dobio na značenju jer je Sabor taj isti dan proglasio i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva?
Da, 22. veljače je dan NSK, a od ove godine službeno i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Činjenica je da NSK ima lijepu zbirku rukopisa i knjiga tiskanih i pisanih na glagoljici.
To je najbogatija takva zbirka?
Sigurno u Hrvatskoj. Činjenica je da na različite načine, kao i izložbenom aktivnošću, NSK obilježavala glagoljicu kao prvo hrvatski pismo. No, ne skrivam to da sam 2016. godine započela jaku inicijativu na promociji glagoljice. Ono što je možda novo u načinu promocije glagoljice, jesu novi mediji, s novim mogućnostima i partnerima. Moj je stav da glagoljicu kao hrvatski brend nikada ne može prikazati samo jedna institucija i samo jedna udruga. To mora biti skup institucija i udruga i tu moraju biti priključeni znanstvenici koji su je najviše proučavali. Danas imamo mogućnosti medija, digitalizaciju, portal, virtualnu izložbu koji nam pružaju mogućnosti da na različite načine promoviramo glagoljicu. Upravo smo to i učinili na našem portalu glagoljica.hr na kojem će biti prikazane sve vrste građe, dakle glagoljski napjev, glagoljski natpis, rukopis i knjiga, ali on će biti i edukativan za širu javnost, koji će moći pročitati i članak o određenoj knjizi koja je objavljena na glagoljici, a moći će vidjeli i slikovni izražaj na temu glagoljice, tj. kako je to transliterirano.
Koja je najvrednija knjiga na glagoljici koju čuva NSK?
Mislim da su sve podjednako vrijedne i ne bih isticala ni jednu. Sve su naše knjige digitalizirane, a radimo na tome da se one i transliteriraju i da se izrade pretisci. Vi znate da je hrvatska glagoljica razasuta po cijelom svijetu. Brojne su knjige vlasništvo raznih knjižnica i mi više ne možemo razgovarati o pitanju vlasništva. Povijest je učinila svoje. Ali mi smo dobili pravo da s pomoću portala imamo pravo javnog pristupa i objave onog primjerka koji se nalazi u Beču, Parizu i evo, za koji dan ćemo dobiti pravo i za primjerak Hrvojeva misala koji se nalazi u Turskoj. S ponosom ističem da smo u lipnju 2018. na Islandu na sastanku ravnatelja Knjižnica CEENL predstavili ovaj naš projekt, što nam je omogućilo da dobijemo besplatno prava objave. Učinili smo veliku stvar za okupljanje građe na glagoljici na jednom mjestu, ali i promociju hrvatskog kulturnog brenda.
A hoće li tu biti i Evanđelistar iz Reimsa na koji su se zaklinjali francuski kraljevi?
On je isto na glagoljici i dat ćemo sve od sebe da bude dio tog portala. Tu su potrebni brojni razgovori i kontakti. Mi imamo još posla unutar Hrvatske jer su neke knjižnice brže spremne na suradnju, neke ne. Imamo vrijednu građu naše glagoljice i u Sankt Peterburgu, ali još nismo uspostavili tako dobru suradnju s njima. Uzeli smo domenu glagolithic@eu što znači da imamo namjeru prijeći na europsku razinu, ali to je projekt za 2019. i 2020. godinu.
Koliko ste uopće napredovali s digitalizacijom građe NSK i koliko se tu uspjelo izboriti europskih sredstava?
Vi znate da NSK od 2004. radi na projektima digitalizacije. Tu su ispočetka bile digitalizirane zbirke i uglavnom su to projekti koje je podupiralo Ministarstvo kulture. Ministarstvo kulture je sada apliciralo za veliki projekt što se tiče sredstava EU e-kultura i NSK je jedna od institucija koja će na tom projektu surađivati. Nadamo se da ćemo postati ključna točka na vertikali digitalizacije unutar knjižničarstva, institucija koja će koordinirati digitalizaciju. To je naravno projekt koji će nam omogućiti još tehnologije poput skenera koji su vrlo skupi, ali i edukaciju te ćemo doći i do novih ljudskih resursa, tj. zapošljavanja. Riječ je o trogodišnjem projektu koji samo što nije otpočeo. A sve što smo do sada napravili u vezi s digitalizacijom vidljivo je na našoj mrežnoj stranici. Kada govorimo o digitalizaciji, svi zaborave na završni proizvod, a to je pohrana i zaštita digitaliziranog sadržaja. Ako provodimo masovnu digitalizaciju, moramo tu građu i znati čuvati. Dakle, back up, serveri, nadgledanje materijala i arhiviranje nam još uvijek nedostaje i to će nam omogućiti projekt Ministarstva kulture.
Iz zgrade NSK konačno iseljava gruntovnica, a radi se i na projektu Kongresnog centra za potrebe hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Hoće li NSK sada konačno doći u posjed cijelog prostora koji je za nju namjenski građen?
Odlukom Vlade od 5. srpnja 2018. godine prostor NSK postao je mjestom gdje će se predsjedati EU-om 2020. godine. Također u toj je odluci navedeno što će se dogoditi nakon predsjedanja i kako će se prostor raspodijeliti. Ja se svakako nadam da će dio prostora pripasti NSK jer ona treba dobiti svoju knjižaru i svoj izložbeni prostor i treba proširiti svoje zbirke, te u punom kapacitetu pokazati ono što ima u svojim fondovima. Sve europske knjižnice imaju knjižare i izložbeni prostor, a to je ono što nama nedostaje. Često spominjem i Muzej hrvatske pismenosti ili Muzej hrvatske knjige, a svi ćemo se složiti da tako nešto nedostaje ovim prostorima. Često sam znala reći da bi to onda moglo biti i na turističkoj karti grada Zagreba. Prostor gdje je sada gruntovnica više je nego prikladan za takvo što jer ima poseban ulaz. Gost koji bi želi posjetiti muzejski ili izložbeni prostor tada ne mora ulaziti u samu NSK. Odnosno, ako ima želju kupiti suvenir, može ući u prodajni dio. Moja je želja da nešto od toga dobijemo.
Vi biste tu onda mogli izložiti i neke od najvrednijih knjiga koje imate, primjerice, iz slavne Zriniane?
Za izložiti staru i vrijednu građu moraju postojati sigurnosti i klimatski uvjeti. Prostor koji bismo uredili u izložbeni prostor sigurno bi zadovoljavao uvjete koji su propisani kada se izlaže stara i rijetka građa, stoga bismo mogli imati stalni postav i prostor za tematske izložbe. Prije dvije godine imali smo izložbu na temu Zriniane. Sada našu vrijednu građu izlažemo na samo nekoliko sati jer naše predvorje nije sigurnosno ni klimatski primjereno staroj građi.
Tu je i vaša grafička zbirka koja ove godine obilježava jubilej?
Ove godine slavi sto godina od otvaranja. Grafička zbirka NSK najveća je zbirka ovakve vrste u Hrvatskoj. U proteklih sto godina Zbirka je prikupila izuzetno vrijednu umjetničku građu, od crteža, grafika, grafičkih mapa, do plakata i razglednica. Stota obljetnica prilika je da se ta vrijedna građa i predstavi javnosti, i to velikom izložbom. Tako da će ovaj značajan jubilej biti obilježen izložbom Linija ljepote – trag nadahnuća: Prvih sto godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na jesen u Klovićevim jer govorimo o nedostatku pravog prostora unutar NSK.
Knjižnica će normalno raditi cijelo vrijeme predsjedanja?
Naravno, nema zatvaranja. No mi idemo i u rekonstrukciju protupožarnog sustava na dijelu gdje štitimo građu, s time da će se ti poslovi privremeno prekinuti za vrijeme predsjedanja. Idemo i u sanaciju krova na četvrtom katu gdje je procurilo. Bit ćemo veliko gradilište, ali naše osnovno poslovanje zbog toga neće trpjeti.
Znam da imate oskudna sredstva za nabavu nove građe. Ali kako stojite s donacijama?
Imamo novosti. Uz potporu Ministarstva kulture uspjeli smo donaciju Radovana Ivšića dopremiti baš ovih dana, o čemu ćemo detaljno obavijestiti javnost o kojoj je tu količini knjiga, grafika, rukopisa i časopisa riječ. To je svakako jedna od većih i vrednijih donacija koja je ušla u NSK.
Nedavno je donesen novi Zakon o knjižnicama. Kako je NSK prošao u tom zakonu i jeste li zadovoljni završnim tekstom koji je u prijedlogu izazvao puno negodovanja?
Mi živimo u 21. stoljeću. Zakon iz 1997. godine više ne pokriva zahtjeve novog doba. Što se obveznog primjerka tiče sada je definirana online građa koja je osnova za stvaranje digitalne knjižnice. Tri ključna pojma koja su definirana u zakonu omogućuje NSK-u da po zakonodavnom okviru radi ono što smo počeli raditi još 2004. godine. Izgradnja Hrvatske digitalne knjižnice ne bi bila moguća bez da je to zakonom donekle regulirano. Nama taj zakon znači puno. Mi smo matična institucija hijerarhijski ostalim knjižnicama, no mislim da je taj položaj sada dopunjen. NSK će sada voditi registar upisa knjižnica, dakle sada ćemo imati kontrolu od početka do kraja: od osnivanja knjižnice, praćenja stručnog rada, pa i mogućeg zatvaranja. Za nas se otvaraju novi poslovi. Također ćemo voditi proceduru i izdavati rješenja za onu građu koja se proglašava kulturnim dobrom što je u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, što smo i prije neslužbeno radili.
NSK ima točan uvid u broj novoobjavljenih knjiga i časopisa. Što se trenutačno zbiva na tom polju? Bilježite li rapidan pad novih izdanja?
Nikada nećemo dobiti točan podatak jer, kada određeni nakladnik preuze ISBN za knjigu, mi bilježimo da je broj uzeo u određenoj godini, ali on je može objaviti za godinu ili dvije. Možemo reći da je 2008. godine zabilježen velik pad broja časopisa i zbog krize i zbog novih medija jer su neki časopisi prešli u elektroničke varijante. Pojavljuje se i e-knjiga, ali mi tu imamo problem s načinom posudbe tih knjiga. Mislim da je drastičan pad zaustavljen i da danas govorimo o različitim medijima na kojima se tiskana riječ objavljuje, što se događalo tijekom povijest. Mijenjali su se mediji i alati, ali ljudi su uvijek pisali i čitali, pismenost će uvijek trajati. Nema straha.
NSK radi i posao prikupljanja podataka za ostvarenje prava javne posudbe. Hoće li taj posao prijeći u ZAMP?
Taj posao je prešao ZAMP-u. Mi smo to dogovorili na zajedničkim sastancima. Sa 2016. godinom sve smo to završili i ZAMP-u predali podatke u aplikaciji koja im je odgovarala. Oni će to dalje raditi. Mi u knjižničarstvu imamo više sustava i više aplikacija. NSK nije imala određeni alat da u svakom trenutku naredi ili naloži da se svi ti podaci na vrijeme obrade. To je bio velik posao za nas, u što je bio uključen dobar dio djelatnika, a uvijek su se javljale osobe koje nisu bile zadovoljne rezultatima.
Prema izvješću o NSK za 2017., bili ste u financijskom plusu. Kakva je bila 2018.?
I ta je godina završila u plusu. Ja sam financijski vrlo odgovorno upravljala knjižnicom. NSK je dobila nekakvo manje povećanje sredstava, no sa sredstvima koje imamo trebamo pažljivo planirati i racionalno ih trošiti. Mi smo već dvije godine u plusu, a 2016. bili smo na nuli, nakon što sam nakon dolaska zatekla 4,5 milijuna kuna negativne bilance. Uspjeli smo racionalnim poslovanjem kupiti nešto opreme i promijeniti neke sustave jer nam je IT oprema bila kritična.
Uskoro istječe vaš prvi mandat. Hoćete li se javiti na novi natječaj?
Vjerojatno. Mislim da je jedan mandat premalo za provođenje projekata koji su nužni, ali i za otklanjanje nepravilnosti. Nakon prvog mandata riješila sam niz nedostataka i nepravilnosti, a u drugom mandatu knjižnicu doista treba uputiti prema 21. stoljeću. Mi se često ugledamo na zemlje iz Europe i onda možemo zaključiti da oni nisu skloni tako često mijenjati ravnateljice. Uzmite primjerice knjižnice u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj ili Francuskoj. Sve su to kolegice. Kod njih se ravnatelji knjižnica ne mijenjaju ako se posluje po zakonima i ako knjižnica pokazuju napredak. I ja bih voljela raditi na nekim budućim projektima koje još nismo otvorili.
Spomenuli ste kolegice ravnateljice. Je li u redu pitati je li to žensko zanimanje?
Mislim da nije jer sam vam mogla navesti primjere ravnatelja iz Norveške, Litve, Bosne i Hercegovine, Crne Gore...
