Kupreška kosidba, tradicionalna manifestacija ručnog košenja trave na Kupresu u Bosni i Hercegovini, uvrštena je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Poznata je i kao Strljanica, po istoimenim prostranim livadama, najnižem dijelu Kupreškog polja gdje se i organizira, a neki izvori kažu da se održava još od 1687. godine.
Prvotno je započela kao narodno okupljanje, svojevrsni veliki sajam oruđa za košenje, ali i prilika da se škicaju lijepe djevojke za udaju. Isprobavanje oruđa za košenje kasnije je preraslo u natjecanje kršnih momaka Kuprešaka, a osim u košnji, natjecali su se i u bacanju kamena s ramena, utrkama konja, skoku u dalj, povlačenju konopa i ostalim tradicionalnim sportovima. Važno je napomenuti i da se kosce ne ocjenjuje samo po brzini, već i vještini – širini i urednosti njihova otkosa. Pobjednički kosac dobio bi titulu “kosbaše” i uživao pritom visok ugled. Bilo je tome tako jer košnja je oduvijek slovila za važan događaj kupreškoga kraja budući da je u dugim i oštrim zimama sijeno neophodan resurs za prehranu domaćih životinja. Nimalo iznenađujuće, posebno se slavio dolazak muške djece na svijet, odnosno rođenje budućih kosaca. Tradicija ručne košnje, kao i ostalih popratnih sportskih aktivnosti, njeguje se do danas, a održava se obično prve nedjelje u srpnju. U njoj se natječu deseci kosaca, a postala je i prava turistička atrakcija koja svake godine početkom ljeta privlači tisuće posjetitelja. U sklopu Dana kosidbe održava se i Međunarodni festival folklora koji redovito posjećuju folklorne skupine iz cijele regije. Košnja se uspješno, ali oprezno održala i ove godine, unatoč pandemiji koronavirusa, jer kako kažu Kuprešaci: “Dok je Boga i svita, bit će i koševine na Kupresu!” Ovogodišnjim kosbašom proglašen je tako Vinko Čičak, a predaja govori i o stanovitoj dvojici šampiona Strljanice, nenadmašnim pobjednicima Radi Sokolovu i Đuru Bratiću.
Na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine Dan kosidbe ili Strljanica upisana je zaslugama lokalne kupreške zajednice koja je i predano održava na životu, a njen upis, ističe ministarstvo civilnih poslova BiH, doprinosi podizanju svijesti ne samo o važnosti nematerijalne baštine nego i važnosti njezina daljnjeg očuvanja i prenošenja na mlade. Ranije je djelovala pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a kao primjer dobre prakse, a sada je postala četvrta nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine koja je dospjela na taj slavni popis – sada se nalazi u društvu fascinantnih tradicija poput zmijanjskog veza, konjičkog drvorezbarstva i branja trave ive na Ozrenu.
sram vas bilo.prvo me obrišete pa opet stavite sliku feslije.pa na kupresu nikada nije bilo više od nekoliko postotaka muslimana.