Dvostruka obljetnica

Nikola Benčić proslavio 75. rođendan i 50 godišnjicu znanstvenog rada

nikola benčić
Foto: Snježana Herek
1/2
26.11.2013.
u 18:25

Skupu su nazočili brojni uzvanici i znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Slovačke.

Hrvatski centar u Beču u suradnji s Hrvatskim akademskim klubom iz Beča te Hrvatskim kulturnim društvom iz Željeznog, Hrvatskom narodnom visokom školom, Hrvatskim štamparskim društvom i Znanstvenim institutom gradišćanskih Hrvata iz Gradišća organizirao je u Beču dvodnevni znanstveni skup u čast 75. rođendana i 50. godišnjice znanstvenog rada poznatog slaviste i znanstvenika dr. Nikole Benčića.

O značaju znanstvenih istraživanja ovog vrsnog filologa i gradišćanskog kroatiste za gradišćanske Hrvate i Hrvate općenito govori podatak da je dr. Benčić već 1983. godine postao dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koja je bila i glavni pokrovitelj bečkog znanstvenog skupa.

Skupu su nazočili brojni uzvanici i znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Slovačke.  Njih dvadesetak govorilo je o Benčićevim pola stoljetnim istraživanjima na području kulture, povijesti i jezika gradišćanskih Hrvata. 

Životni put i stvaralački opus slavljenika predstavio je gradišćanskohrvatski jezikoslovac dr. Ivo Sučić. S hrvatske strane o Benčiću su govorili doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Alojz Jembrih, doktor znanosti. Andreja Sapunar Knežević, prof. dr. Sanja Vulić, akademik Radoslav Katičić i znanstvenik prof.dr. Tihomil Maštrović.
„Benčićevo doba novih spoznaja bitno je promijenilo sliku o gradišćanskim Hrvatima“, istakao je prof. Jembrih koji je govorio o Benčićevom doprinosu poznavanju života i djela Mate M. Miloradića.
Dr. Sapunar Knežević predstavila je Benčića kao povjesničara književnosti gradišćanskih Hrvata, ustvrdivši kako je on „najkompetentniji znanstvenik na području književnosti i kulturne povijesti gradišćanskih Hrvata“.

Prof. dr. Vulić govorila je Benčićevom pristupu suvremenoj književnosti gradišćanskih Hrvata, a akademik Katičić o kulturnim vrijednostima gradišćanskih Hrvata iz hrvatskog kuta gledanja.

Znanstvenik Maštović govorio je o Zbirkama knjiga gradišćanskih Hrvata u HAZU-u i NSK u Zagrebu, a Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke NSK-a predstavila je djela austrijskog arhitekta i slikara Fischera von Erlacha u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Brojni ostali referenti ukazali su, između ostalog, na Benčićevo mentorstvo na bečkoj Slavistici, njegovo pedagoško djelovanje, znanstvene radove, izdavački opus, usmenu književnost gradišćanskih Hrvata, a bilo je riječi i o procesu, dometima i zadacima ugrađivanja jezike, kulture hrvatske manjine u Mađarskoj u svekoliku hrvatsku. 

Znanstveni skup inicirao je glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, a nazočili su mu i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota i ministrica savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču dr. Zdenka Weber.

Glazbeni okvir svečanosti dao je sastav „Basbaritenori“, a dizajn te izložbeni postav knjiga i časopisa gradišćanskih Hrvata pripremili su Marin Berlaković i Ivan Rončević.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije