U društvenom i kulturnom životu Hrvatske, Matica hrvatska predstavlja ključnu instituciju. Ona je od svog osnutka 1842. godine utemeljena kao kulturni projekt čiji je cilj trebao biti objedinjavanje i afirmacija hrvatskog narodnog identiteta. Kroz povijest, njezina misija i djelovanje razvijali su se u skladu s društvenim i političkim promjenama, od vremena narodnog preporoda, preko turbulentnog 20. stoljeća, pa sve do današnjih dana.
Izvanredni profesor dr.sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan od najistaknutijih povjesničara i stručnjaka za pomoćne povijesne znanosti (heraldiku, diplomatiku...), glagoljaštvo i hrvatsku kulturnu povijest (naročito srednjovjekovnu i institucionalnu), podijelio je uvid u važnost Matice hrvatske kao temelja institucionalne kulture hrvatskog društva.
Izvanredna povijest Matice hrvatske
Matica je, ukazuje profesor Galović, bila ključni instrument za političko i jezično objedinjavanje hrvatskih prostora koji su u to vrijeme bili razjedinjeni. “Matica hrvatska, tada Matica ilirska, bila je usmjerena na širenje preporodnih i nacionalnih ideja, i to kroz jezičnu i kulturnu politiku,” ističe Galović.
Uspostava Matice hrvatske bila je nužna kako bi se stvorila i proširila zajednička kulturna baština među svim dijelovima tadašnje Hrvatske, a najvažniji alat za širenje tih ideja bila je knjiga. Galović stoga ističe: “Knjiga je bila glavni medij za širenje nacionalne svijesti, a od samog početka Matica je bila posvećena objavljivanju književnih i povijesnih djela na hrvatskome jeziku”.
U prvim godinama nakon osnutka, Matica je bila predvođena Jankom Draškovićem, a prvi važni projekti uključivali su objavljivanje Gundulićeva Osmana 1844. godine, kao i pokretanje časopisa Vijenac, koji je postao ključan za širenje kulturnih ideja.
Transformacija i prijelomi kroz povijest
Jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti Matice hrvatske zbio se 1874. godine kada je institucija preimenovana iz Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Prema riječima profesora Galovića, ovo ime nosi simboličnu promjenu koja je odražavala promjene u društvenom i političkom kontekstu Hrvatske u to vrijeme. “Ime 'ilirsko' dalo je svoje, a dolazak imena 'hrvatska' označava novi identitet i širi kontekst političkih i kulturnih nastojanja Hrvata”, dodaje Galović.
Ova promjena u imenu bila je ujedno i simbolična prekretnica, jer je ukazivala na prepoznavanje hrvatskog jezika kao temelja nacionalnog identiteta, Uz to, političke snage i intelektualci radili su na stvaranju modernih obrazovnih i kulturnih institucija u zemlji.
Matica hrvatska u 20. stoljeću
Matica hrvatska nastavlja biti važna kulturna institucija kroz 20. stoljeće, unatoč političkim i društvenim promjenama (uključujući Drugi svjetski rat, socijalizam i razdoblje Hrvatskog proljeća). Profesor Galović ističe da je Matica, unatoč povremenim političkim previranjima, održala svoju funkciju i bila ključna u obnavljanju hrvatske kulturne baštine, pogotovo u društvenim previranjima nakon 1945. godine i tijekom socijalističke Jugoslavije.
Matica hrvatska bila je uključena u važne političke događaje kao što su Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, a kasnije je podržala i ideje Hrvatskog proljeća 1971. Matica se tada, pod vodstvom intelektualaca poput Miroslava Brandta, suprotstavila pokušajima unifikacije jezika i kulturnog identiteta unutar socijalističke Jugoslavije. Posljedično, rad Matice hrvatske nije bio formalno zabranjen, nego u potpunosti onemogućen, a mnogi njeni članovi bili su kažnjeni. U periodu nakon 1971. godine nastavlja djelovati samo otprije uspostavljeni Nakladni zavod Matice hrvatske čija je zadaća bila objavljivanje knjiga. Njena obnova kreće tek 1989., dok je proglašenje obnove rada Matice hrvatske službeno doneseno na Glavnoj skupštini 8. prosinca 1990. godine.
Izdanja i časopisi
Jedan od ključnih aspekata rada Matice hrvatske, od samog njezinog osnutka do današnjeg dana, svakako je izdavačka djelatnost. Izdavanje časopisa, koji su često postajali platforme za kritičko promišljanje i kulturno povezivanje, oduvijek je bilo važno za institucionalni okvir Matice. Iako se društvene i političke okolnosti mijenjaju, Matica je kroz svoja izdanja osiguravala prostor za promicanje hrvatske kulture i identiteta.
Posebno su važna bila izdanja časopisa poput Vijenca i Hrvatske revije. Vijenac je danas jedan od rijetkih časopisa koji na tržištu hrvatske medijske scene nudi duboko promišljanje o nacionalnoj kulturi i tradiciji. S druge strane, Hrvatska revija, koja je svoju povijest započela 1928. godine, tijekom godina postala je sinonim za intelektualni angažman. Iako je 1990. godine ponovno započela izlaziti u Hrvatskoj, njezina tradicija povezivanja hrvatske dijaspore s matičnim narodom neprestano ostaje važna, a njezina uloga u očuvanju kulturnog identiteta nikad nije bila upitna.
Cijeli razgovor pogledajte u podcastu projekta Snovi na YouTube kanalu Večernjeg lista.
Sadržaj nastao u suradnji s Orbicom.
