Pedeset godina Pariz, ali i cijela Francuska, nisu vidjeli ovako veliku i značajnu izložbu posvećenu slavnom katalonskom arhitektu Antoniju Gaudíju, ključnom kreativcu koji je obilježio španjolsku arhitekturu i umjetnost, a čiji radovi nastali na prelasku 19. u 20. stoljeće i danas fasciniraju.
Velika izložba postavljena je u čuvenom pariškom Muzeju d'Orsay i ostaje otvorena do 17. srpnja, a donosi sasvim novi pogled na život i djelo umjetnika koji je obilježio Kataloniju i Barcelonu. Posjetitelj zapravo "putuje" kroz njegove ideje, vizije palača i ostalih grandioznih građevina, poput hotela i crkvi, sve do njegovih dizajna parkova. Posebnost je svakako namještaj koji je Gaudi dizajnirao, a koji do sada nikada nije viđen u Francuskoj, a tu su i njegovi brojni crteži koji izlaze iz sfere arhitekture i zauvijek ga smještaju među velikane likovne umjetnosti.
Mnogi koji njegovo djelo prosuđuju po grandioznosti katedrale Sagrada Familia i ne znaju da je počeo kao dizajner interijera i da je prvi veliki uspjeh postigao – vitrinom. Dizajnirao ju je za dječji vrtić, da bi ona otputovala na Svjetsku izložbu u Parizu, 1878. Vidio ju je i Eusebi Güell, tada najveći proizvođač tekstila u Kataloniji, i bio je toliko impresioniran da je postao Gaudíjev glavni klijent i mecena. To je arhitektu dalo krila da razvije svoj jedinstveni stil, u kojem se posvetio svakom detalju iz kojih se i danas čita kako su na njega utjecali priroda i vjera, ali i orijentalna umjetnost. Bio je Gaudi i veliki inovator koji je promijenio primjenu mnogih materijala u arhitekturi.
Naravno, njegovo remek-djelo je bazilika Svete obitelji – Sagrada Família, danas moćan simbol Barcelone i najposjećeniji objekt u cijeloj Španjolskoj. Gaudijeva vizija crkve stremila je u vis, kao simbol jedinstva neba i zemlje. Za Gaudíja bilo je to alegorijsko djelo, što svjedoči i to kako je zamislio fasade: zapadnu posvećena Kristovu rođenju, istočnu njegovu životu i muci, a južnu uskrsnuću. Prije smrti 1926. uspio je dovršiti samo ulaznu, zapadnu fasadu. Građanski rat zaustavio je gradnju 1935. godine, pokrenuta je u sedamdesetima, ali još nije gotova.
