"Gradska uprava proračunom pokazuje do čega joj je stalo, a ja smatram da smo dokazali da nam je stalo do kulture, iako imamo još puno posla. Proračun je 18 posto veći za 2023. nego godinu prije, a 30 posto veći od zadnjega koji je donijela prethodna vlast", kazala je Danijela Dolenec te istaknula da je takav način donošenja Programa rada za razvoj kulture Grada Zagreba novina, posebno u smislu participativnosti i otvorenosti procesa.
Program razvoja kulture Grada Zagreba od 2024. do 2030. izrađen je u suradnji s brojnim umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji su odabrani putem javnog poziva, a radne timove činili su i članovi Radne skupine za kulturnu politiku i kulturni razvoj Grada Zagreba, članovi kulturnih vijeća Grada Zagreba i službenici Gradskog ureda za kulturu.
Timovi su bili podijeljeni u pet područja: Umjetničko stvaralaštvo – grad imaginacije, inovacije i eksperimenta, Zajednica i sudjelovanje – uključiva i otporna kultura, Održiva urbana transformacija i razvoj – kulturna baština, umjetnost, kreativne industrije i kulturna infrastruktura za grad budućnosti, Kultura, odgoj i obrazovanje – kultura za napredna znanja, nove vještine i kritičko mišljenje i Zagrebačka kultura u međunarodnom kontekstu – grad kao čvorište kultura, kaže se u priopćenju.
Dokument je prvi put predstavljen javnosti prije upućivanja u proceduru javnog savjetovanja koje će biti u listopadu, a konačni tekst Plana razvoja kulture Grada Zagreba na kraju procesa donosi zagrebačka Gradska skupština.
Dolenec je dodala da je donesen novi kolektivni ugovor koji unaprjeđuje prava zaposlenika i sindikata u kulturi prvi put u sedam godina te kazala da snažno podržava i nezavisnu scenu te da raste kulturna ponuda u svim zagrebačkim kvartovima.
Ana Žuvela iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose poručila je da je pri izradi plana radna skupina nastojala "iskrojiti" poseban plan za grad Zagreb, fokusirajući se na mjesto i lokalnost, umjesto težnje da se primijeni pristup "one size fits all".
"To je jedan od prvih planova gdje se inzistiralo na lokalizmu kulturne politike, što je i svjetski trend, s potpunim fokusom na mjesto i lokalno", poručila je.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu Emina Višnić istaknula je da program podupire razvoj stvaralaštva i jačanje kulturne ponude kroz kulturnoumjetničke programe, potiče sudjelovanja i jačanje vidljivosti kulture, internacionalizaciju i kulturni turizam, institucionalni razvoj te da potiče razvoj kulturne infrastrukture, među kojima se ističe centar Paromlin.
"Paromlin je najveća investicija u ove Gradske uprave", što govori o tome koliko je kultura bitno pozicionirana", smatra Višnić. "Prepoznata je lokacija kao bitna, projekt je čekao 10 ili 20 godina da krene u realizaciju. Prenamijenili smo ga u društveno- kulturni centar gdje će mnoga društva imati priliku realizirati svoje ideje", kazala je te dodala da će, osim konferencijskih i inih dvorana, Paromlin uključivati i četverokatnu knjižnicu.
"Uvjereni smo da će Paromlin postati novo okupljalište svih građana Zagreba", kazala je.
Među ostalim prioritetnim projektima Višnić je navela rekonstrukciju Kina Europe, zatim bivšega Kina Kalnik na Črnomercu, pa tržnicu na Trnju, tvornicu Pluto, prostor u Draškovićevoj ulici te blok tvornice Badel.
"Kino Europa je apsolutni gradski prioritet, situacija je kompleksna - projekt za obnovu izrađen je prije potresa, pa je ispalo da treba ipak ojačati konstrukciju", poručila je, te dodala da će prostori koje će Grad obnavljati biti dijeljeni. "Nećemo imati posebne prostore za zasebne grane umjetnosti, što se pogotovo odnosi na Badel", kazala je.
