Osim tog vrijednog spomenika hrvatske kulturne baštine, posjetitelji mogu razgledati i Muzej bl. Alojzija Stepinca, spomen-zbirku koja predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje, od od krsnog lista do oporuke.
Unutrašnjost katedrale snimljena je trodimenzionalnom kamerom - svoje znanje i entuzijazam Zagrebačkoj nadbiskupiji besplatno je ponudio mladi poduzetnik Goran Vidaković, vlasnik tvrtke "Tornado 360“ iz Umaga, koji je snimio, obradio i pustio za korištenje virtualnu šetnju, koja pruža korisniku pogled na prostor od 360 stupnjeva iz svih kutova.
Burna povijest Zagrebačke katedrale
Katedrala je kao trobrodna, troapsidalna katedralna crkva s dva zvonika građena postupno od 13. stoljeća na mjestu Ladislavove katedrale iz 11. st. i Prodanove, koja je posvećena 1217., a srušena u provali Tatara 1241. godine, podsjeća se na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
Sklop Ladislavove katedrale s grobljem na redove na prostoru kaptolskog trga i tzv. "predtatarska" katedrala samo su djelomično arheološki istraženi.
Svetište današnje katedrale, koncipirano kao bazilikalna dvorana dužine dva traveja s kapelama sv. Marije i sv. Stjepana, gradio je biskup Timotej u 13. stoljeću, a uz svetište je jednokatna sakristija pravokutnog tlocrta, građena istovremeno.
Biskup Augustin Kažotić početkom 14. stoljeća započinje gradnju sjeverne lađe sa sjevernim zvonikom, čime je određena konačna dužina katedrale, broj svodnih polja i dvoranska prostorna koncepcija lađa. Južni zid lađe i donji dio južnog zvonika podignut je za vrijeme biskupa Stjepana III.
Majstori praškog Parlerova kruga bili su angažirani za podizanje zidova obiju bočnih lađa, stupova lađa i zvonika, u 15. stoljeću Ivan IV de Alben dovršava zidove lađa, a biskup Osvald priprema presvođenje jednostavnim križnim svodom.
U prvoj polovici 16. stoljeća glavno je pročelje oštećeno topovima u dinastičkim borbama, kada je uništen portal i velika rozeta na glavnom pročelju, a novi, figuralno ukrašeni portal, danas u fragmentima u Muzeju grada Zagreba, izradio je majstor Kozma Miler 1640. Novi, južni, šesterokatni, danas pregrađeni zvonik sagradio je 1633.-1644. Hans Albertal iz Dillingena u Njemačkoj.
Regotizacija i obnova katedrale započela je 1879. a ubrzana nakon oštećenja uzrokovanih potresom 1880. Idejni projekt regotizacije izradio je bečki arhitekt Friedrich von Schmidt 1879., a obnovu dovršenu 1902. vodio je prema vlastitom projektu Hermann Bolle.
Izveden je novi svod u svetištu, novo krovište, produljena sakristija, odstranjene bočne, u 18. st. prigrađene kapele i izveden novi kor umjesto starijeg, neogotičkog, kora izvedenog 1835. u vrijeme biskupa Alagovića.
Pregrađeno je glavno pročelje i sagrađena dva nova zvonika visoka 107 metara, od kojih je južni teško stradao u nedavnom potresu i otpao mu je križ.
Prema procjeni statičara došlo je do pomicanja od skoro pet centimetara, a mediji pišu i da bi sjeverni toranj također trebao biti srušen na razinu južnoga budući da prijeti urušavanjem.
