Švedska kraljevska akademija ponovno je iznenadila. Nakon što je lani Nobelovom nagradom za književnost nagradila kontroverznog austrijskog pisca Petera Handkea, ove je godine izbjegla brojne “sigurne” favoritkinje i favorite i nagradom počastila američku pjesnikinju i esejisticu Louise Glück, rođenu prije sedamdeset i sedam godina u New Yorku. Louise Glück je nagrađena za, kako su to elegantno saželi švedski akademici, “svoj nepogrešivi pjesnički glas koji strogom ljepotom čini individualno postojanje univerzalnim”. Spomenuli su i da laureatkinja crpi inspiraciju iz mitova i klasičnih motiva koji su prisutni u većini njenih djela.
Autorica dvanaest zbirki poezije (prva joj je zbirka “Prvorođena” objavljena još 1968. godine) i nekoliko esejističkih knjiga poznata je po autobiografskim pjesmama koje se bave univerzalnim temama rastanka, smrti, djetinjstva, odnosa s roditeljima, gubitka, osamljenosti... Nova nobelovka bavila se i književnom kritikom.
U Americi je dobila gotovo sve nagrade koje je mogla dobiti kao autorica poezije. Pulitzera je dobila za često prevođenu i možda i svoju najpopularniju zbirku “Divlji iris”, kao i nacionalnu američku nagradu za književnost, a bila je i konzultantica Kongresne biblioteke. Zanimljivo, početkom ove koronske godine počašćena je i švedskom nagradom za poeziju koja nosi ime švedskog nobelovca iz 2011. godine Tomasa Tranströmera, stoga je u Švedskoj poznato književno ime. Posebno je zapažena i njena zbirka “Averno” iz 2006. godine, ali i zbirka “Ararat” koja je nazvana jednom od najbrutalnijih knjiga američke poezije.
Nobelovka je objavila i zbirku “Listopad” inspiriranu terorističkim napadom na New York i njegove Twinse. Već se desetljećima Louise Glück u SAD-u smatra jednim od najvažnijih pjesničkih glasova, za nju je američki pjesnik Robert Hass izjavio da je “jedna od najboljih čistih i dovršenih lirskih pjesnikinja našeg doba”.
Po ocu Danielu potječe iz obitelji mađarskih Židova koji su emigrirali u SAD. Njen otac, inače uspješni biznismen koji je maštao o književnoj karijeri, bio je prvi iz obitelji rođen na američkom tlu. U mladosti je imala velike probleme sa zdravljem (zbog anoreksije). Pisati je počela u ranoj mladosti, oduševljavajući se mitovima stare Grčke, ali i likom francuske junakinje Ivane Orleanske. Studirala je i na Columbiji. Cijeli život bavila se intenzivno pedagoškim radom, a predavala je najčešće engleski jezik i suvremenu poeziju. Trenutačno je rezidentna profesorica na Sveučilištu Yale, a živi u Cambridgeu u Massachusettsu. Predsjednik Barack Obama 2015. godine uručio joj je Nacionalnu humanitarnu medalju, a dobila je i čitav niz američkih nagrada te počasnih doktorata.
Njeni britanski izdavači na vijest o dodjeli Nobelove nagrade Louise Glück izjavili su da su apsolutno iznenađeni, a pjesnikinja je švedskim organizatorima već najavila da, zbog koronske pandemije, neće biti na svečanoj dodjeli koja će se 10. prosinca ipak održati u Stockholmu. Louise Glück je tek šesnaesta žena koja je dobila najprestižniju svjetsku književnu nagradu koja pobjedniku donosi čak 860.000 eura i svjetsku slavu. A čak punih dvadeset i šest godina nijedna se Amerikanka nije upisala na listu Nobelovih laureata za književnost (posljednjoj je to uspjelo Toni Morrison 1993. godine). Ipak treba istaknuti da je 2008. godine Nobela dobila poljska autorica Olga Tokarczuk.
Među ovogodišnjim “najsigurnijim” dobitnicima književnog Nobela spominjali se najčešće prozna autorica iz Kariba Jamaica Kincaid, kanadska iznimno popularna autorica Margaret Atwood, ali i, zanimljivo, kanadska pjesnikinja Anne Carson, onda i često spominjana imena kao što su to Haruki Murakami, Ismail Kadare, Joyce Carol Oates, David Grossman, Peter Nadas, Ngugi wa Thiong’o... Ove godine rijetko se spominjao sirijski pjesnik Adonis koji je godinama prije bio istican kao gotovo pa siguran nobelovac.
Neki su analitičari isticali da će Nobelov odbor ove iskupljujuće godine konačno nagraditi nekog autora ili autoricu iz Afrike, a drugi da će to sigurno biti netko s Kariba. I kao i mnogo puta do sada, sve su najave pale u vodu i nagrada odlazi u Ameriku, u koju je otišla i prije četiri godine kada je Nobela dobio Bob Dylan što je također mnogima bila iznimno kontroverzna odluka Švedske kraljevske akademije. No sada su akademici koji su ove godine imali i pridružene članove iz književnog i kritičarskog miljea išli na sigurno izabravši kvalitetnu pjesnikinju neupitne reputacije i hvaljenog opusa. Koju, ako sam u pravu, ne možemo čitati na hrvatskom.
