Godine prolaze, rat je davno prošao, čak i poraće, a mit o Lepoj Breni i dalje živi. Tako Zagreb ovih dana trese istinska brenomanija, a svi oni koji su u Kerempuhu vidjeli prvu izvedbu predstave "Lepa Brena project" imali su sreće, jer sinoć je i ona sama bila u kazalištu, što znači da je najmanje pozornosti bilo usmjereno na samu kazališnu scenu. "Brena project" ambiciozno je zamišljen kao priča o raspadu Jugoslavije kroz lik popularne pjevačice oko čije se glazbe oduvijek lome koplja.
Tekstove za ovaj projekt beogradskog Bitef Teatra, koji su režirali Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević, pisali su Olga Dimitrijević, Slobodan Obradović, Maja Pelević, Tanja Šljivar i naša Vedrana Klepica, a u priči se pojavljuju Brena Graditeljstva, Brena Biznismenka, Brena Pjesme, Brena Jugoslavenka i Brena Seksualnosti, s tim da je ova zadnja drag queen, koja u bečkim noćnim klubovima ima show u kojem pjeva Brenine pjesme.
U samoj predstavi mnogo je više Lepe Brene nego bivše države, prikazan je njezin život od siromašne Fahrete Jahić do bogate biznismenke, a tu je i epizoda sa spašavanjem oca tijekom rata, kojom ona objašnjava svoje pojavljivanje u maskirnoj uniformi među četnicima u Brčkom 1993., kao i otmica sina. Najviše njezinih pjesama, na oduševljenje publike, izvodi Brena Seksualnosti, neke su svedene na recitaciju, a tek epizoda Brene Graditeljstva, zapravo priče o zgradama iz socijalizma koje su zbog ljepote dobile njezin nadimak, a koje su u kapitalizmu postale zamka za najsiromašnije i najočajnije govori o tranziciji kroz koju je prošlo cijelo društvo.
Sve u svemu premalo za strku koja se podigla oko vrlo prosječne predstave, koja je za one koji ne poznaju Breninu glazbu na trenutke dosadna, a na trenutke "nečitljiva" kad je riječ o ironiji i cinizmu. Naravno, glumci su odlični, u prvom redu Jasna Đuričić kao Brena Biznismenka i Vlada Aleksić kao Brena Seksualnosti, a uz njih ritam drže i solidne Jelena Ilić, Anđela Jovanović i Jovana Belović.
Nadprosječno dobra predstava.