U sklopu 58. Splitskog ljeta u subotu 4. kolovoza na proširenju dijagonale Ulice Ruđera Boškovića određenog fontanom, s početkom u 21 sat održat će se Projekt [treći korijen iz minus split]. Riječ je o svojevrstnom hibridu ambijentalnog teatra, instalacije i performansa u kojem će publika imati priliku istražiti Split kroz arhivske filmske i fotografske zapise Miodraga Mike Đorđevića, Ivana Martinca, Lordana Zafranovića, Borisa Poljaka i drugih, fotografije Rina Efendića i arhivske iz Muzeja grada Splita. Sve to pratit će tekst koji čita Senka Bulić, a zapisi će biti projicirani na zgrade i nedovršenu fontanu u javnoprostornom kontekstu Splita III.
Autorica je ovog projekta Diana Magdić iz Udruge TESERAKT za interdisciplinarna istraživanja iz Splita. [treći korijen iz minus split] dio je projekta Cybercine u produkciji Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) iz Zagreba i Udruge TESERAKT u suradnji s Višnjom Kukoč s Odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu, koja je kroz niz godina prikupila vrijedne arhivske i terenske podatke s cijelog područja Splita III, što uključuje Smrdečac, Križine, Mertojak, Žnjan, Dragovode i Visoku.
Cilj je kritički ispitati kontinuum urbaniteta jednog drevnog grada alatima 20. i 21. stoljeća, te vizualnom senzacijom potaći širi društveni dijalog o temeljnim odrednicama tog urbaniteta. Grozničavo traganje za identitetom nije samo stvar stručne i/ili splitske publike, a postav komunicira jezikom razumljivim i lokalnim stanovnicima i gostima grada. Projekt ima namjeru, na primjeru Splita III, upozoriti na probleme i posljedice suvremenog (nedostatka) planiranja, te ukazati na zapušteni prostor Ulice Ruđera Boškovića, kao i naglasiti važnost javnog prostora, bilo da se radi o palači, kampusu ili Žnjanu.
Riječ je o zaključnom u nizu Cybercine projekata koji su do sada izvođeni u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Beogradu, Pragu, Korčuli, Buenos Airesu i Dresdenu. Cyberkinematografija već niz godina priređuje jedinstvene mediascape instalacije, a ovaj niz završava upravo splitskim postavom, nakon čega će uslijediti rad na publikaciji koja će objediniti i problematizirati imaginarij svih 'obrađenih' gradova. Radi se o pionirskom radu takve vrste koji ujedinjuje medijsku arheologiju s mediascapeovima.