Vladimir Ham novi je intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a prvi radni dan odradio je – u nedjelju. Njegov je to povratak u ovu kazališnu kuću, i to u velikom stlu.
Mjesto intendanta ujedno mu je 13. posao u životu. Karijeru je započeo na radiju, pa se otisnuo u privatne poduzetničke vode i osnovao tvrtku, potom je četiri godine radio u HNK kao glasnogovornik, ali i jedno kraće vrijeme kao samostalni referent prodaje. Uslijedilo je još nekoliko poslova, od novinarskog i uredničkog na lokalnoj televiziji, preko direktora marketinga u Borovu, do zamjenika gradonačelnika u prvom mandatu Ivice Vrkića. Stigao je potom u osječko Dječje kazalište Branka Mihaljevića, na mjesto voditelja marketinga i kasnije pomoćnika ravnatelja, gdje je ostao do konca ožujka i prelaska na čelno mjesto nacionalne kazališne kuće u Osijeku. Naslijedio je na poziciji intendanta Draženu Vrselju, a primopredaja dužnosti službeno je odrađena jučer.
Kako je protekla primopredaja dužnosti, što će ubuduće raditi vaša prethodnica?
– Bivšoj intendantici potpisao sam novi ugovor o radu jer je ona na čelo kazališta došla iz kuće i u njoj i ostaje, a od sada će biti pomoćnica intendanta za EU fondove i međunarodnu suradnju. Potpisao sam i imenovanja novih-starih ravnatelja pa je tako Dina Begović ostala poslovna ravnateljica, Miroslav Čabraja ravnatelj Drame, a novi ravnatelj Opere je Ladislav Vrgoč. Nema velikih promjena Uprave, osim intendanta.
U kakvom stanju preuzimate kazalište?
– Poslovna je bilanca sjajna, kazalište je prošlu godinu završilo u znatnom plusu i iznimno mi je drago da nakon dugo vremena jedan intendant ne preuzima gubitke, već apsolutno čistu i pozitivnu situaciju, tako da se možemo fokusirati na ono što nam je posao.
Gotovo je to pa neobično s obzirom na to da kultura u Hrvatskoj, pa tako i kazališta, uvijek nekako muku muče s novcem.
– Pa da, ali to je rezultat, prvo, racionalnog poslovanja moje prethodnice i, drugo, činjenice da su osnivači sanirali sve prethodne dugove tijekom nekoliko proračunskih godina pa imamo priliku startati od pozitivne nule.
Za razliku od kolegice Vrselje, na mjesto intendanta dolazite "izvana". Što vam piše u ugovoru, što nakon isteka mandata?
– Apsolutno ništa. Nekako sam s godinama svoga iskustva naviknuo raditi na mandate i mislim da se, ako svojim radom opravdam mjesto intendanta, mogu nadati još jednom mandatu, ali nisam ugrađivao u ugovor nikakve "zlatne padobrane". Realno, nemam plan za dalje, ali nisam ga nikada u životu ni imao, vjerujem da će se, kada za to bude potreba, roditi sam. Natječaji se za intendanta raspisuju godinu dana unaprijed pa ću imati vremena smisliti što ću dalje.
Vratili ste se u HNK Osijek nakon 13 godina. Mjesto intendanta sasvim je drukčija pozicija od glasnogovorničke, no koliko će vam ranije iskustvo u toj kući pomoći u mandatu?
– Naravno da će mi pomoći jer poznajem posao i poznajem ljude. Isto tako, sva iskustva koja sam stekao u međuvremenu, kao što su rad u osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića i Gradskoj upravi, itekako će mi biti plus u poslu koji me čeka.
Što je osječkom kazalištu nužno potrebno, a što možete riješiti u doglednoj budućnosti?
– Spremamo dokumentaciju za buduće natječaje na kojim bismo povukli sredstva za obnovu zgrade HNK u Županijskoj ulici. Radimo dalje na planiranom repertoaru, nema posebnih iznenađenja na tom planu. Pokušat ćemo određene stvari učiniti ekonomičnijima, primjerice što se tiče radnog vremena zaposlenika, da imaju priliku više raditi jer su svi iskazali tu želju, pa da im se to i omogući.
Spomenuli ste obnovu kazališne zgrade, o kojoj se dugo priča. Kakav je plan?
– Megaprojekt koji je najavljivan, u smislu da će zatvoriti zgradu na dvije ili tri godine, neće se evidentno dogoditi, nego ćemo obnovu "razbiti" na segmente koje ćemo odrađivati u ljetnim stankama i prva takva će biti u ljeto 2024. godine. Jer, ovoga ljeta ćemo tek osiguravati sredstva pa računam da ćemo iduće godine krenuti s radovima i fokusirati se na goruće probleme, a to su fasada, krovište i klimatizacija.
Kada se može očekivati prva premijera pod vašim vodstvom?
– Prva je premijera već 21. travnja, kada je na rasporedu vodvilj Raya Coonyja "Dva u jedan", što smo kolegica Vrselja i ja dogovorili da ja preuzmem od starta, a na prijedlog našeg ravnatelja Drame, dakle i njezinog i mog – Miroslava Čabraje, radimo pod redateljskom palicom Olje Đorđević jednu urnebesnu komediju kakvu naša publika najviše voli.
Koji je vaš recept za privlačenje publike na kazališne predstave?
– Puno novih naslova, relativno puno praizvedbi, u kombinaciji s nečim što je tradicionalni željezni repertoar, mislim da će biti dobar recept za dobiti nove, ali i zadržati sve stare gledatelje.
Imate li "asa u rukavu" kojim ćete učiniti osječko kazalište vidljivijim na nacionalnoj sceni?
– Radimo na tome, ali mislim da ćemo našim praizvedbama baleta iznenaditi sve.
Dugo se priča i o baletu kao posebnoj jedinici u osječkom kazalištu. I priželjkuje ga se...
– Ja se tome nadam. Uz potpunu našeg osnivača i Ministarstva kulture, nadam se da ćemo kroz neko vrijeme vratiti balet na grane na kojima i treba biti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.
Najavljivali ste ranije da bi se na repertoaru u Vašoj prvoj sezoni trebao naći naslov "Maratonci trče počasni krug". Možemo li ga i dalje očekivati?
– Da, "Maratonci" su u planu za siječanj 2024. godine i tu smo u dogovorima također s Oljom Đorđević. Ta bi predstava trebala biti mamac za svu publiku – mlađoj je zanimljiva sama po sebi, a starijoj jer je gledala film. No riskantno je u toj priči što svi imaju očekivanja jer su gledali film, a hoćemo li ih opravdati, vidjet ćemo.
Nije to jedini filmski naslov na programu. Zašto ste se odlučili za takav pristup?
– Da, planiramo i "Let iznad kukavičjeg gnijezda", kao i "Gospodara muha" koji je doživio dvije ekranizacije i dogovoren je za veljaču 2025., a trebao bi ga režirati mladi Vanja Jovanović. Iz marketinških pobuda smatram da naslov prodaje predstavu i, ako je gledateljima naslov poznat, lakše će se odlučiti doći pogledati predstavu. Dakle, iz želje za prodajnim rezultatom, odlučio sam se na poznate filmske naslove. No drugi su programski ekstrem praizvedbe, dakle potpuno nov naslovi koje naša publika ranije nije imala priliku gledati. Nema sredine, ne želimo biti sredina.
