Upravo na tom je tragu svoju viziju ulaska u Dobrinj temeljio Slaven Kosanović Lunar, čije je ime sinonim za street art. Nakon što je svoj umjetnički potpis ostavio na muralima i ulicama diljem svijeta- od New Yorka, Tokija, Amsterdama, Parisa, Berlina i drugih svjetskih metropola, ovaj je umjetnik svjetskog ugleda i zagrebačke adrese dvjesto kvadrata zida na ulazu u Dobrinj pretvorio u spoj prošlog i sadašnjeg, klasičnog i inovativnog.
Ideji o suradnji s Lunarom prethodila je ideja Kulturnog društva Dobrinj da se spomenuti zid, donedavno pomalo derutan ali i išaran neprimjerenim natpisima, pretvori u urednu, tradiciji i baštini mjesta prikladnu dobrodošlicu svima koji budu dolazili u Dobrinj.
Ideja o muralu ne pripada pojedincu, već Kulturnom društvu Dobrinj u cjelini, ali ideja o angažiranju Slavena Lunara došla je od jedne osobe:
- Kad su me pitali za savjet oko izrade murala, rekao sam kako takav mural ne može raditi bilo tko, već da je moja želja da ga radi najbolji, najdugovječniji i svakako najpoznatiji street art umjetnik, Lunar - kazao je Ivan Bojčić, odnedavno i službeni stanovnik Dobrinja, a široj javnosti poznat kao bubnjar riječke grupe Let 3.
- Čim sam došao u Dobrinj a prethodno se upoznao s poviješću ovoga gradića, znao sam kako će izgledati finalna verzija ovog dobrinjskog murala. Iz prošlosti Dobrinja uzeo sam razne dijelove i ukomponirao ih u mural, koji će na jedan drugačiji način putnicima namjernicima pričati priču o Dobrinju, njegovim počecima, bogatoj kulturnoj ostavštini, ali i nekim detaljima poput flore i faune, također specifičnima za ovaj gradić-muzej kako ga zovu-pojasnio je svoju viziju murala Slaven Kosanović Lunar.
Uz naglasak na prošlost Dobrinja, upravo je inovativnost jedna od odrednica novog projekta Kulturnog društva Dobrinj, kojeg su inicijatori nazvali „Kulturni Dobrinj“. Korisnici društvenih mreža aktualnosti i novosti mogu pratiti kroz hashtag #kulturnidobrinj a najveći mural na otoku Krku samo je početak novih vjetrova, koji će, iz smjera prošlosti, donijeti i neke nove vizije, oblike i događanja, kojim će „gradić usred otoka“ učvrstiti svoje mjesto na kulturnoj karti Hrvatske, te kroz nove kulture i nove tehnologije prošlost pretočiti u budućnost.
