Zagrebačko kazalište mladih sezonu je zavštio nagradom - njihova hit predstava Predstava „Hinkemann“, u režiji Igora Vuka Torbice, osvojila je Nagradu za najuspješniju predstavu u cjelini na 43. međunarodnom festivalu alternativnog i novog teatra INFANT u Novom Sadu. No, ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković nema vremena za slavlje, jer pred njoj je radno ljeto u kojem treba planirati ne samo rad ZKM-a, već i Zagrebačkog plesnog centra koji je “pripojen” ovom kazalištu.
Sezona je gotova, što bi bio njen najkraći rezime?
Sezona je bila intenzivna i zanimljiva, radili smo bez predaha. Sigurna sam da će se predstave poput “Hinkemanna” ili “Čarobnog brijega” Tomasa Manna u režiji Janusza Kice dugo pamtiti. Sezonu smo završili s odličnom “Velikom bilježnicom” Agote Kristof u režiji Edvina Liverića u sklopu Inkubator projekta koji je zamišljen kao platforma za razvoj kreativnog potencijala glumačkog ansambla ... Uglavnom puno novih predstava. ZKM je i u prošloj sezoni bio otvoren i nezavisnoj kazališnoj sceni, mladim glumcima, različitim autorskim estetikama, ali svima je bio zajedničko veliki entuzijazam i zajedništvo. Radili smo kroz ljepotu stvaranja, zajedničku igru i timski rad, koji čine temelj kazališta, jer nas u stvarnosti statistika i realizacija zadanog programa neumorno tjeraju dalje, baš kao da radimo na pokretnoj traci.
ZKM i dalje nudi vrlo raznorodne predstave: od “Folkactsa” preko “Pada” do “Čarobnog brijega” i “Hinkemanna”. Što im je svima zajedničko?
Mislim da smo nemilosrdno kritizirali današnje društvo i razmišljali o tome gdje je nestala ljubav, ali ona univerzalna, ljudska. Pitali smo se postoji li još uvijek solidarnost i zajedništvo i koliko je individualna ljudska sudbina nebitna u vihoru društvenih turbulencija i svjetskih kriza. Progovarali smo o zabranjenim temama poput vukovarskih transkripata, pričali o dužničkom ropstvu u kojem smo prodali svoju slobodu bankarskom sustavu, o turbofolku koji se svakodnevno sluša u Zagrebu u kojem izumire rock glazba. Bavimo se društvom, traumama, anomalijama, ali sjećajući se i priželjkujući ljubav i mogućnosti boljeg, slobodnijeg i pravednijeg društva. Nismo zaboravili ni našu mladu publiku pa smo u suradnji s kolektivom SKROZ i ZAMP-om realizirali predstavu “Priroda i društvo” koja se bavi autorskim pravima.
Prošlu sezonu ZKM-a ćemo pamtiti i po dva značajna glumačka transfera, u ZKM-u su sada Rakan Rushaidat i Adrian Pezdirc. Kako osnaživati i pomlađivati ansambl u situaciji zabrane zapošljavanja u gradskim institucijama?
Nama su se ispraznila četiri radna mjesta pa smo mogli pomladiti ansambl i sada su s nama: Rakan Rushaidat, Adrian Pezdirc, Dado Ćosić i Nataša Dangubić. Stalne suradnice su nam Anđela Ramljak, Mia Biondić i Milica Manojlović. Jako puno znači kada dođu novi glumci, nove izvođačke osobnosti. Uvijek je značajno za ansambl da se dogodi protok nove energije. ZKM-ov glumački ansambl ima puno strpljenja i s veseljem surađuje sa svim mladim glumcima koji su nam prošli kroz stručno usavršavanje u ZKM-u.
Čime ćete iznenaditi vjernu publiku ZKM-a u sljedećoj sezoni?
Svakako “Sherlockom Holmsom” Arthura Conana Doylea, koji će se prvi put kazališno uprizoriti u Hrvatskoj, po čijim pričama je Ana Tonković Dolenčić napisala kazališni tekst, a režira Krešimir Dolenčić. To će biti poslastica za sve uzraste. Prerano je da sada otkrijem sve nove naslove. To čuvam za početak rujna, ali mogu reći da ćemo dati dosta prostora hrvatskim suvremenim piscima poput Ivana Vidića, čiji “Noćni život” će režirati Paolo Magelli i Kristiana Novaka, dobitnika T-portalove književne nagrade za 2014., čiji roman “Črna mati zemla”, u dramatizaciji Tomislava Zajca, režira Dora Ruždjak Podolski.
Situacija u društvu je svakim danom sve složenija, može li kazalište odgovoriti na te izazove ili nužno kaska za njima?
Trudimo se, nekad su događaji koje možete vidjeti na portalima tako žestoki, poput najgoreg horrora, da se zapitam može li teatar konkurirati stvarnosti, ali dokle našu publiku potičemo da misli, da aktivno sudjeluje u našem nastojanju da propitujemo život oko nas ostvarili smo cilj. I kazališna publika se mora sustavno razvijati i njegovati, ali uvjerena sam da će kazalište preživjeti sve medije koji se trenutno čine atraktivnijima.
ZKM je i pozornica koja svake godina ugosti brojna druga kazališta, pa je Zagreb tako na vašoj sceni napokon vidio i nagrađivani, osječki Unterstadt. Imate li već dogovorena gostovanja za jesen i zimu 2016.?
U ZKM-u očekujemo gostovanje Narodnog pozorišta iz Beograda s Schillerovom “Marijom Stuart” Miloša Lolića, a imat ćemo i festival kineskog kazališta u rujnu, u suradnji s Eurokazom. Gostovanja koja čekaju ZKM su ono s “Hinkemannom” u Narodnom kazalištu u Košicama u Slovačkoj te na Festivalu u Užicama, dok nam je “Hamlet” pozvan na ugledni Festival klasike u Lodzu u Poljskoj. Čeka nas i gostovanje “Čarobnog brijega” u Narodnom pozorištu u Beogradu i Novom sadu, te gostovanje “Hinkemanna” u JDP-u u Beogradu.
Brojna kazališta imaju “akcije” za kupnju ulaznica, primjerice Gavella Fair kada ulazniuca stoji samo 20 kuna. To se definitivno pokazalo kao nužnost, jer oko nas je svakim danom sve više ljudi koji su “potrošači” kazališta, ali više jednostavno nemaju novaca za kupiti ulaznicu. Planirate li neku sličnu akciju i u ZKM-u?
Stalno imamo akcije u kojima izlazimo u susret ljubiteljima kazališta i omogućavamo im povoljnije cijene ulaznica, jer kupovna moć stanovništva pada, toga smo svjesni da i za odlazak u kazalište treba steći naviku. Često ljudi planiraju posjetiti kazalište, ali to nikada ne realiziraju. Na nama je da ih privučemo. Upravo smo završili Strateški plan ZKM –a u kojem smo razradili strategiju razvoja publike. Mogu se pohvaliti da smo među prvim javnim kazalištima u Hrvatskoj koja imaju strateški plan.
U kojem je statusu sada situacija za Zagrebačkim plesnim centrom? Je li pripajanje završeno?
Nije napravljena primopredaja, to naime organizira Grad odnosno Ured za imovinsko pravne odnose ali i bez obzira na primopredaju svi već dogovoreni projekti u ZPC -u bit će održani, jer realizacija programa ne smije trpjeti.
U javnost je stvoren dojam da je grad Zagreb ZKM-u pripojio ZPC samo zato jer ovo kazalište vodi osoba koaj stiže sa plesne scene, pa je to ujedno bilo njima najjenostavnije rješenje, a same umjetnike, pa i vas kao da nitko nije pitao, a kamoli da je napravljena stručna analiza o tome što bi za ZPC, ali i ZKM bilo najbolje?
Grad Zagreb je vlasnik i ZKM -a i zgrade ZPC-a, a trenutno se rade strukturne promjene funkcioniranja kulturnih institucija . Model je trebalo od početka drukčije postaviti, tako da plesna scena ima osiguran hladni pogon i organizacijsku strukturu, te da plesne grupe i koreografi ne trebaju doplaćivati tehničare ili troškove grijanja kada nastupaju i koriste ZPC. Nemam informaciju je li se radila analiza postojećeg stanja. Žao mi je što se restrukturiranje događa u trenutku kada sam ja ravnateljica jer mi je to zaista dodatno opterećenje, ali sam sigurna da bi se pripajanje dogodilo i da je ravnatelj iz neke druge struke. No, ja imam dodatan osjećaj obveze zaštiti ples.
Osobno razumijem strah plesne scene koja kaže: što će biti s Plesnim centrom kada Snježana Abramović Milković ode na neki drugi posao. Imate li vi kakve garancije za njihovui budućnost?
U ZKM –u ćemo regulirati autonomiju ZPC-a kao naše podjedinice namijenjene plesu. Ansambl ZKM a je vrlo otvoren i beskrajno dugo tolerira ples u ZKM u i nikada nije bilo problema pa niti sada nitko neće “zaposjesti” ZPC dramskim programom. Mislim da nitko od toga neće raditi problem ni nakon mog mandata.
>>Gradska skupština potvrdila Snježanu Abramović Milković za novu ravnateljicu
