Druga Noć knjige u Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj okupila je na tisuće entuzijasta i ljubitelja knjige, književnosti i druženja. Samo u Zagrebu održano je na desetine programa. Recitiralo se uz skulpture pjesnika kao što su Matoš i Preradović, u Bogdanu Ogrizoviću Miljenko Jergović hvalio je roman Milorada Popovića \"Karnera\" usporedivši ga sa prozom Mirka Kovača, Ismaila Kadarea, ali i Stjepana Čuića, a publika je napunila i knjižaru Matice hrvatske slušajući između ostalog i Josipa Bratulića. U Hrvatskom kulturnom klubu recitirani su stihovi Vesne Parun, u Rockmarku je Remi govorila o prevoditeljskom iskustvu, jer je prevodila biografije glasovitih glazbenika.
U Cafeu u dvorištu naklada Oceanmore predstavljala je nove romane Dražena Ilinčića i Borisa Perića koji su već izazvali pažnju čitatelja. U Državnom hidrometeorološkom zavodu predstavljali su se meteorolozi pisci, a ulaz u Knjižnici HAZU bio je osvijetljen malim lampicama.
Da sve ne bude ružičasto i opuštajuće, pobrinuli su se statistički podaci GFK-a koji su objavljeni točno u 18 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je Noć knjige i počela. Ispitano je tisuću ljudi u cijeloj zemlji, a ono što je najporaznije su podaci o kupovini knjiga. Tako je postotak onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu sa 31 posto iz 2011. godine, pao na samo 19 posto u ovoj godini!? U posljednja tri mjeseca knjigu je kupilo 697.432 građana. Građani i dalje najviše knjiga kupuju u knjižarama, a kupovali bi ih više da im je bolja financijska situacija.
U posljednjih godina pročitano je 8.699.744 knjiga (u taj broj ulaze samo stariji od četrnaest godina), što znači da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku prošle godine pročitao dvije knjige. Najviše se čita u Zagrebu i okolici, a najmanje u Lici, Kordunu i Banovini. Knjige najviše čitaju žene, osobe u dobi do 35 godina života i osobe visokog obrazovanja.
Glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko pohvalila se podacima iz istraživanja za knjižnice koji govore da je čak 56 posto ljudi koji čitaju knjige te knjige posuđivalo u knjižnicama, dok ih je 2011. bilo 45 posto. No, upozorila je na opasnost od smanjenja broja novonabavljevnih knjiga.
Zoran Velagić zapitao se zašto stalno pada broj knjiga kupljenih za darivanje, rekavši da knjiga očito više nije poželjan dar što znači da je izgubila status kulturne ikone. Velagić misli da se knjigu ne bi trebalo tretirati kao proizvod za masovno tržište.
Nenad Bartolčić je u ime Knjižnog bloka, suorganizatora Noći knjige isaknuo da pada broj novih naslova, da u knjižarama ima premalo noviteta, pa onda one ne mogu biti rentabilne, a nerentabili postaju i nakladnici. _ Gubimo kvalitetna izdanja, nestaju nam nakladnici, pa ćemo 13. svibnja u NSK oganizirati skup cijelog sektora _ rekao je Bartolčić. No, sudeći po interesu za brojna knjiška zbivanja u Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj (u koja je uključjeno čak dvije stotine autora), ako pada broj onih koji knjige čitaju, ipak ne pada broj onih koji ih pišu.
Na pitanje koji je glavni razlog zbog kojeg nisu kupili niti jednu knjigu, po najnovijem istraživanju njih 46 posto reklo je da im knjige ne trebaju i da ih ne zanimaju. Zanimljivo da je 2005. taj postotak iznosio 46 posto, a 2011. 51 posto. Dakle, najnovije istraživanje tu je nešto povoljnije. Ljudi najviše vole čitati beletristiku, njih čak 62 posto. Poeziju voli čitati osam posto, strip tri posto, drame osam posto, a dječje knjige i slikovnice 13 posto. 49 posto ljudi knjige kupuje u knjižarama, njih 29 posto na kioscima ali ne uz novine, a 18 posto na kioscima uz novine. Na sajmu knjiga kupuje ih osam posto, a na uličnom štandu sedam posto.
Porazni su rezultati za e-knjigu, na koju se, doduše, plaća i PDV od 25 posto. Iako knjige na elektroničkim medijima može čitati 64 posto populacije starije od četrnaest godina, jer ima neki od medija, na njima njih 67 posto čita dnevne novine, a 26 posto portale s autorskim i kritičkim sadržajima. No, e-knjige čita desetak posto ljudi, ali ih ne kupuje, dok samo jedan posto čita e-knjige uz kupovinu.
