Tijelo im je kao instrument. Moraju ga znati uštimati kako bi zasviralo najbolju melodiju. Stoga trebaju primijeniti jednostavnu računicu i uskladiti tijelo i dušu. Formula je to za kojom trebaju posegnuti budući glumci.
Moto je “Igrom do sebe”
Njih oko 250 stiglo je doznati kako to učiniti iz Velike Britanije, Rumunjske, Austrije, Turske, Češke, Poljske, BiH, Hrvatske i Ukrajine – ravno u Slavoniju, u Osijek, na Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz.
Poklapa se to, već sedmu godinu zaredom, s nekadašnjim Dionizijevim svečanostima starih Grka koji su boga vina i kazališta slavili upravo kada se priroda budi i mijenja. Okupila ih je Umjetnička akademija Osijek, ali pod novim geslom “Igrom do sebe”.
Primijetili smo da se studenti na drugoj i trećoj godini debljaju. Moraju naučiti hraniti se zdravo, i to u skladu sa svojim budžetom
producent festivala Dioniz
– Ove smo se godine odlučili za spoj medicine i kazališta jer glumac mora biti u top-formi kako bi na sceni trajao što dulje. Kako bi to postigao, mora uskladiti unos hrane i piće u tijelo, odnosno pronaći svoju pravu mjeru, a dužnost je nas pedagoga da im osvijestimo sve aspekte života – kaže redatelj Robert Raponja, producent festivala i prodekan za međunarodnu suradnju Umjetničke akademije Osijek.
Radeći na sebi, kroz glumu i lutkarstvo, budući glumci dovode se u formu. Stoga studenti na osječkoj Akademiji na prvoj godini dobiju tehničku platformu na kojoj izgrađuju svoju umjetničku osobnost kroz pokret i glas.
– Tako osvještavamo studente kako bi pazili dok rade na sebi, a fenomenu glume pristupamo holistički. Stoga smo ove godine odlučili okupiti stručnjake upravo iz tih područja kako bismo sudionicima festivala ilustrirali kako je pogled izvana dobar put da se čovjek vidi iznutra – objašnjava Raponja.
Umjetnici kao specifičan društveni sloj češće su od ostalih građana u situacijama gdje izbor hrane ne ovisi o njima, nego to radi netko drugi. Domjenci su dio njihova posla i životnog stila
Prehrambeno-tehnološki fakulteta Osijek, dekan
U “skeniranju” unutrašnjosti budućim glumcima pomogli su predavači osječkog Medicinskog te Prehrambeno-tehnološkog fakulteta prezentirajući im dva segmenta: izbor hrane i vina, odnosno njihovo sljubljivanje.
– Umjetnici kao specifičan društveni sloj češće su od ostalih građana u situacijama gdje izbor hrane ne ovisi o njima, nego to radi netko drugi. Domjenci su dio njihova posla i životnog stila. Želimo im dati osnovne spoznaje kako uz domjenke ostati u okvirima pravilne prehrane te kako izabrati hranu i piće koji čine skladnu cjelinu – objašnjava Drago Šubarić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta.
Pretilim glumcima uz lokomotorni sustav “trpi” i karijera jer na sceni mogu biti kraće. Svaki kilogram viška njihovim je kukovima opterećenje.
– Ništa nije iz prehrane isključeno, treba samo naći dobru mjeru. Preporučuje im se voće i povrće, a crveno i bijelo meso u umjerenim količinama te obilje ribe. Nutricionistički plan može se napraviti prema sposobnostima svakoga glumca, odnosno prema njegovu metabolizmu – preporučuje festivalski producent koji je uočio da se studenti već na drugoj godinu vidno počinju “širiti”, jačati i debljati. Taj problem pripisuje djelomično studentskoj prehrani, a nutricionisti savjetuju da se hrana uzima u trenucima opuštenosti kada se dulje može konzumirati.
Jedna čaša za zdravlje
– Kako je riječ o studentima, mladim ljudima između 22 i 23 godine, oni još nemaju priliku birati vino uz hranu koju konzumiraju. Zasad im je jedini uvjet – cijena. No i tu imaju mogućnost izbora između crnih, bijelih i desertnih vina jer, primjerice, za isti novac mogu kupiti i vino nekog manjeg proizvođača – upozorava nutricionistica s osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Anita Pichler.
Sudionicima festivala pokazali su kako se uz posluženi voćni desert najbolje “sljubljuje” muškat. Nutricionistička formula već je poznata i jednostavno glasi – uz bijelo meso najbolje niz grlo klizi bijelo vino, a uz crveno meso tamno. No postoje i izuzeci.
– Tako uz pikantni umak s bijelim mesom može prijati i tamno vino. Gastronomska pravila više nisu toliko kruta jer se sada više pažnje posvećuje samom čovjeku i njegovim ukusima – objašnjava Pichler koja smatra da vino pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Stoga budućim glumcima savjetuje: “Jedna čaša za zdravlje, dvije za veselje, a treća na sramotu”.
– Umjetnost je ljekovita, a spoj medicine i umjetnosti rezultira osjećajem zadovoljstva životom, sada i ovdje. Želimo da se društvo više orijentira na umjetnost kao bitnan segment života te da se kultura ne smatra elitnom stvari i troškom, nego investicijom u mentalno i tjelesno zdravlje. Tako bi puno ljudi lakše došlo i ostvarilo samoga sebe – poručuje Raponja.
