Najpopularnija svjetska internetska tražilica Google posebnim dizajnom svog imena, a ponekad čak i animacijom, korisnike često podsjeća na obljetnice rođenja ili smrti svjetskih velikana. Međutim, na svojoj globalnoj adresi google.com danas su propustili obilježiti najznačajniju obljetnicu ove čitave godine u svijetu klasične glazbe, 200. rođendan genijalnog skladatelja i pijanista Franza Liszta. Ipak, propust nije napravljen barem u onim zemljama kojima je taj veliki umjetnik i kozmopolit na ovaj ili onaj način pripadao malo više nego ostalima.
Tako je visok i vitak lik karakteristične frizure sjeo za klavir, na mjestu slova "L" na naslovnoj stranici googlea za Austriju (www.google.at). U toj se državi, u dijelu pokrajine Burgenland (Gradišće) u kojem živi veliki broj etničkih Mađara, danas nalazi Raiding, mjesto u kojem se Franz Liszt rodio 22. listopada 1811. Selo ima i mađarsko ime Doborjan, a u vrijeme Lisztova rođenja pripadalo je šopronskom okrugu mađarskog kraljevstva, unutar habsburške monarhije.
Međutim, Lisztov otac Adam, koji je bio glazbeno obrazovani nadglednik imanja kneza Esterházyja, potiče iz njemačke obitelji koja je doselila u taj dio carstva, a sa sinom je u roditeljskoj kući njemački govorila i njegova majka Maria Anna Lager. Njemački je, tako, bio materinji jezik Franza Liszta, u Njemačkoj je bio naročito aktivan u svojim zrelim godinama, osobito u Weimaru, gdje je punih 20 godina bio dvorski kapelmajstor. U Njemačkoj mu je i grob, u bavarskom gradiću Bayreuthu, gdje je i umro 31 sprnja 1886. Uz njega u posljednjim danima bili njegova kći Cosima i njezin muž Richard Wagner. Google u Njemačkoj (www.google.de) također nije zaboravio svog velikana, kao ni u Francuskoj (www.google.fr) u koju je Franz Liszt doselio s majkom već dječak, nakon rane očeve smrti. Upravo iz Pariza, gdje se odmah na početku svoje pijanističke i skladateljske karijere morao natjecati ni manje ni više nego sa Chopinom, Liszt je kretao na svoje prve pohode po čitavoj Europi osvajajući publiku i žene, osobito aristokratkinje koje će mu obilježavati život bilo kao utjecajne ljubavnice i zaštitnice, supruge ili majke njegove djece.
Naravno, nije se moglo nikako dogoditi da na veliku obljetnica Liszta Ferencza, kako je njegovo ime pisalo u njegovoj mađarskoj putovnici, zaboravi Mađarska (www.google.hu).
U većini enciklopedija i leksikona i u svijesti ljudi Liszt je bio i ostao mađarski kompozitor, premda, povijesna je činjenica, nikada nije govorio ni pisao mađarski. Prvi put kao odrastao čovjek i već glasoviti umjetnik Liszt je stigao u Budimpeštu krajem 1839. Mađarska aristokracija i bogato građanstvo, a među njima naročito oni slojevi koji su predstavljali perjanicu tada već nabujalog mađarskog nacionalizma, Liszta su dočekali kao junaka, a na jednom od njegovih koncerata početkom 1840. uručili su mu počasnu sablju. Liszt je na velikoj časti zahvalio govorom na francuskom, budući da je njemački u budimpeštanskim kazalištima tada već bio zabranjen. Zbog te je sablje Liszt postao predmet sprdnje, ali i ogorčenih kritika u Parizu. Tamo su tada već bili zaboravili Napolena, pa su u umjetničkim romantičarskim krugovima bili izraženiji kozmopolitski i miroljubivi ideali koje je Liszt, pisali su pariški listovi, prihvaćanjem simbola mađarskog nacionalizma i imperijalizma izdao.
U svakom slučaju, Franz Liszt je Mađarsku neizmjerno zadužio već i samim svojim brojnim skladbama nadahnutima mađarskim (i romskim) glazbenim izrazom, među kojima se osobito ističe čitav ciklus popularnih Mađarskih rapsodija.
Na žalost, na Lisztovu je obljtenicu zaboravio talijanski google (www.google.it). Nakon što se sredinom svojih tridesetih godina na vrhuncu pijanističke slave povukao s koncertnih podija, Liszt je niz godina provodio na relaciji Weimar – Budimpešta – Beč. Uz to, neke od njegovih najznamenitijih skladbi izražavaju njegovo divljenje i ljubav prema Italiji i njezinoj kulturi, poput jednostavačne sonate-fantazije "Nakon čitanja Dantea".
Liszt je jednom nastupio i u Hrvatskoj. Američki muzikolog Dana Gooley u svojoj knjizi "The Virtuoso Liszt" posvetio je jedan odlomak tom Lisztovom zagrebačkom koncertu održanom 1846. kao primjeru instrumentiranja glazbe i slavnog umjetnika u političke svrhe. Taj su koncert, naime, organizirali zagrebački Mađari i mađaroni kao nadmoćnu gestu i svojevrsu šaku pod nos narodno probuđenim hrvatskim ilircima. Ipak, kako se vidi iz pisanja tadašnjih novina na hrvatskom, tadašnjem Zagrebu politički razlozi i nacionalni interesi nisu, srećom, bili razlog da uskrate divljenje, poštovanje i ovacije velikom umjetniku i europskoj kulturnoj ikoni, kako tada, tako i danas. Evo, možda do večeras barem hrvatski google ispravi propust i obilježi Lisztov rođendan.
listz je svirao u zagrebu i dvorcu u oroslavju.