Diplomirani orguljaš i student dirigiranja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji Ivan Šćepanović novi je umjetnički voditelj Akademskog zbora "Ivan Goran Kovačić". Ovaj Splićanin bračkih korijena pjevao je u nekoliko zagrebačkih zborova, a godinama u Komornom zboru "Ivan Filipović" u dionici baritona, ali u "Kovačiću" nikada. No, redovito je bio na koncertima goranovaca jer je sezona vokalno-instrumentalnih koncerata Zagrebačke filharmonije počivala upravo na "Kovačiću".
– Moj prvi koncert u Zagrebu, u Lisinskom bio je Brucknerov Te Deum s maestrom Kranjčevićem 2014. godine. Kada dođete iz Splita i vidite zbor od sto ljudi, veliki orkestar i krcatu dvoranu, to je kao da ste došli iz Zagreba u New York – kaže Šćepanović, koji je sada stalni orguljaš u zagrebačkoj crkvi sv. Blaža i student četvrte godine dirigiranja u klasi profesora Mladena Tarbuka.
– Dirigiranje je moja prva strast, i to još od djetinjstva iako mi otac i majka nisu u glazbi. Otac mi svira, kao i stric. Oni su muzičari, Dalmatinci, ali se nikada nisu profesionalno bavili glazbom. Kada sam prvi puta čuo CD s klasičnom glazbom, a imao sam pet-šest godina, zaljubio sam se u tu glazbu. Prvo me privukao zvuk orgulja, koji je najbliži zvuku orkestra. Plan mi je bio prvo završiti jedan instrument i onda otići na dirigiranje jer dirigiranje je struka koja iziskuje i dozu zrelosti i širok spektar znanja o muzici, ali i o sviranju i tome kako instrumentalisti pristupaju svom instrumentu – veli Šćepanović, koji je u "Kovačić" došao 2020. godine kao asistent dugogodišnjeg umjetničkog voditelja zbora Luke Vukšića, koji uspješno vodi zbor zagrebačke Opere.
– Došao sam 2020., a onda nas je snašla korona... Luka Vukšić je nakon dugo vremena na čelu zbora otišao, vjerojatno zbog velikog angažmana koji ima u HNK, a osjetio je i da je vrijeme da neke mlađe snage, i to ne samo u smislu umjetničkog voditelja nego i pjevača, preuzmu Kovačić. Jer Kovačić je i dalje dosta zasnovan na ljudima koji su dvadeset, trideset godina u zboru. Osjeća se novi vjetar od ljudi koji su spremni napraviti nešto novo i drukčije, što ne znači opozitno drukčije – objašnjava Šćepanović. A što je to novo, pitamo maestra koji je službeno na čelu "Kovačića" od rujna?
– To je plan za izvođenje nekih novih djela suvremenijih skladatelja poput Johna Ruttera, čiju "Gloriju" planiramo izvesti za ovogodišnji Božić. Sljedeće godine slavimo 75. godišnjicu cijelog Studentskog kulturno-umjetničkog društva, ali i zbora te planiramo izvesti oratorij Georga Friedricha Händela Izrael u Egiptu. To je najveći zborski oratorij barokne tradicije koji predviđa dva zbora, soliste i respektabilan barokni orkestar i to je djelo koje "Kovačić" nikada nije izvodio. "Kovačić" se bazira na kapitalnim djelima klasične literature kao što su Orffova Carmina Burana, Deveta Beethovenova simfonija, Druga Mahlerova, Mozartov i Verdijev Requeim... Izvodili su i oratorije poput Mesije, ali Izrael u Egiptu nekako je izmakao. Taj bismo koncert posvetili svojim preminulim voditeljima, prije svega Saši Britviću, koji je bio jedan od suosnivača Hrvatskog baroknog ansambla, koji bi i svirao na tom koncertu, ali i drugom velikom maestru, Vladimiru Kranjčeviću, koji je u Hrvatsku donio toliko velikih kapitalnih djela poput Jude Makabejca – veli Šćepanović. On će tako kao dirigent pred goranovce stati na Božićnom koncertu, no prvi nastup koji potpisuje kao voditelj zbora održat će se u Lisinskom 11. studenoga na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Dawida Runtza, kada će zbor nastupiti u glazbi iz baleta Harnasie Karola Szymanowskog.
– To je poljska skladba koja je i hrvatska praizvedba. Ove se godine od šest projekata čak četiri odnose na djela koja "Kovačić" nikada nije pjevao. Planiram i da zbor svake godine ima jedan a capella program kako bi usavršavao svoju vokalnu tehniku te da bismo mogli biti prezentniji i na gostovanjima. U tom je smjeru već krenuo Luka Vukšić s Papandopulovom Hrvatskom misom prije pet godina. U planu za 2023. je natječaj za mlade skladatelje. Budući da sljedeće godine obilježavamo i 80 godina od smrti Ivana Gorana Kovačića i 110 godina od njegova rođenja, natječaj bi bio za novu skladbu na njegove stihove – najavljuje Šćepanović. Ove se subote i u ponedjeljak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održavaju audicije za zbor. Kako zbor stoji s pjevačicama i pjevačima?
– Uvijek nedostaje muškaraca. Možda to zborovanje nije toliko mačo sport. No, usudim se reći da sada imamo jednu od najjačih tenorskih dionica u Hrvatskoj, i to i u usporedbi s profesionalnim sastavima. Pokazatelj koliko je "Kovačić" dobar jest i to da na Akademiji trenutno imamo tri studenta pjevanja koja su proizašla iz "Kovačića". A na audicije su pozvani svi, pa i oni bez glazbene spreme – objašnjava Šćepanović, kojega pitamo jesu li u planu neke inozemna gostovanja?
– Ovog smo ljeta bili u Kotoru, a sada imamo pozivna pisma iz naših veleposlanstava u Sarajevu i Budimpešti. Moramo malo ljude izvesti iz Zagreba, ali trenutačno nam neka turneja nije u planu i bazirani smo na zagrebačkoj sezoni – odgovara Šćepanović, koji ima i ideje i radnog elana, ali i entuzijazma, koji mu je itekako potreban za rad na poziciji koju su prije njega držali neki od najvažnijih hrvatskih zborskih autoriteta poput Fia, Prašelja, Kranjčevića ili Britvića.
