Stupivši na kazališnu scenu kao akademska glumica 2006, toj ulozi sam u narednim godinama dodala uloge producentice, redateljice, spisateljice i pedagoginje. U svim tim ulogama djelujem i danas. Jedna sam od osnivača koprivničkog Ludens teatra, a 2015. pokrećem zagrebačke Tragače, kazališnu družinu koju vodim i poslovno i umjetnički.
Kao kazališna poduzetnica, tijekom 15 godina rada do informacija sam često dolazila slučajno, sporo, po kavama s kolegama ili društvenim mrežama. Posljedično, i moj je poduzetnički put plahutao, iznova se osmišljavao i restrukturirao sukladno trenutnom znanju i iskustvu.
Prije nekoliko godina, pandemija koronavirusa kazalištarce freelancere dovela je na rub egzistencije, dovodeći pod upitnik sam opstanak neovisne kazališne scene. I sama sam tad razmišljala o promjeni profesije, googlajući visoka učilišta i fakultete i razmišljajući u koju struku bih se mogla otisnuti u četrdesetima, a da si njome u novonastalim tržišnim uvjetima mogu osigurati pristojnu egzistenciju. Na moju sreću, trudnoća tijekom pandemije priuštila mi je luksuz „mozga na pašu“, a dok mi je dijete krenulo u vrtić, situacija se stabilizirala dovoljno da ponovo uhvatim uzde vlastite karijere.
Posljedice pandemije na neovisni kulturni sektor i dalje se osjećaju. Jedna od njih je i znatno povećanje broja malih kulturnih poduzetničkih pothvata. Sa željom da rade pod svaku cijenu, brojni su se umjetnici upustili u samostalne projekte i pokretanje vlastitih umjetničkih organizacija. Vjerujem da mnogi, baš kao i ja, do informacija dolaze slučajno, sporo, po kavama s kolegama ili društvenim mrežama.
Želja mi je podijeliti svoje znanje i iskustvo kako bih mladim i budućim kulturnim poduzetnicima skratila i olakšala put do uspjeha. Nadam se da ćemo svi zajedničkim djelovanjem jačati našu kulturnu scenu, razvijati i osnaživati našu publiku te se kvalitetom oduprijeti sve jačem imperativu tržišta za komercijalizacijom i bagatelizacijom našeg umjetničkog djelovanja.
Otkud početi kad pokrećete vlastiti projekt u kulturi?
Za početak
Dobili ste ideju. Želite napraviti neku predstavu / film / izložbu / koncert / performans… Često u startu nismo svjesni koliko će nam provedba nekog projekta uzeti vremena i resursa – financijskih, prostornih, tehničkih… Zagrizemo za neku ideju, lupi nas entuzijazam i puno volje i energije da je provedemo, i krenemo. Odmah vam kažem – i entuzijazam i energija se troše po putu, pogotovo kad se projekt neplanirano razvuče, i dobro planiranje projekta spasit će vas ako – ili bolje reći kad – nešto zaškripi po putu.
Cilj i rezultat – nije isto
Odredite si ciljeve. Razlikujte ciljeve i rezultate – to nisu isti pojmovi. Na primjer, cilj je približiti širokoj publici temu posvojenja djece, a rezultat je snimljeni dokumentarni film u trajanju od 60 minuta koji prati jedan par na putu posvojenja djeteta. Ciljevi su ono što ćete prvo prezentirati svim potencijalnim donatorima, sponzorima i investitorima projekta. To je ono što vam daje društvenu važnost i smisao. Ukoliko ne želite provesti samo jedan projekt, nego pokrećete pravno tijelo preko kojeg planirate provoditi brojne projekte, ciljevi su opet u fokusu na samom početku. Koju ste potrebu u zajednici ili na tržištu prepoznali na koju odgovarate svojom poduzetničkom inicijativom?
Ako planirate djelovati unutar neprofitnog sektora, kao udruga ili umjetnička organizacija, pogotovo je važno na koji način ćete svojim djelovanjem doprinijeti kvaliteti života u društvu u kojem živite i na koju ćete potrebu zajednice odgovoriti.
Koliko je važno odmah definirati misiju / viziju?
Iz ciljeva će izrasti i misija, vizija i vrijednosti vaše organizacije. Mnogo puta se određivanje ovih segmenata olako preskače ili ih se samo odrađuje, nabacujući na papir floskule koje će zadovoljiti formu za potencijalne donatore. Nemojte napraviti tu grešku. Ciljevi, misija, vizija i vrijednosti su stavke kroz koje imate priliku izraziti sebe, svoje vlastite umjetničke i poduzetničke težnje, sklonosti i uvjerenja. Njima se uvijek iznova možete vraćati kad svoj projekt predstavljate javnosti i bit će vam čvrst oslonac – ukoliko u njih istinski vjerujete.
Sljedeći korak - naziv
Tek nakon tih koraka odredite naziv projekta (ili organizacije). Neka budu kompatibilni. Ime na neki način mora reflektirati vaše umjetničke težnje. S imenom se često mučimo, i za njegov odabir ne postoji prava formula. Vjerujte instinktu. Što vam „sjedne“, ime koje vam klikne u uhu ili se nasmiješite kad ga čujete – to ime odaberite. Na kraju krajeva, projekt je vaš i mora biti odraz vas samih.
Sve je lakše uz pravi tim
Osnova svakog projekta, uz ideju, je projektni tim. Tko će ga provoditi? Autorski tim projekta vrlo je važan na natječajima za donacije javnih tijela poput Ministarstva kulture i medija i gradskih uprava. Kapacitete i iskustva autorskog tima svakako je potrebno navesti u razradi projekta.
Riječ-dvije o financiranju
Što nas vrlo brzo dovodi do financiranja projekta jer te ljude treba i platiti. Koji vam je plan za financiranje projekta? Stavite na papir sve planirane troškove i dodajte gore još 10% za neplanirane. Odmjerite financijsku konstrukciju – koliko možete uložiti sami? Svakom potencijalnom donatoru bit će važno da jedan dio resursa osigurate sami. Ukoliko niste u mogućnosti sudjelovati financijski, možda sudjelujete svojim radom pro bono, radite od kuće pa time osiguravate prostor za rad, posjedujete tehničku opremu potrebnu za provedbu projekta… sve se to broji, sve napišite i uračunajte.
Malo i o birokraciji
Ovisno i o tipu registracije, proučite na koja sve vrata možete zakucati u potrazi za financiranjem. Projekti u kulturi uobičajeno se smatraju važnima i korisnima za društvo u cjelini i stoga je uobičajeni oblik registracije u kulturnom poduzetništvu udruga ili umjetnička organizacija. To su organizacije civilnog društva, što znači da se u njima okupljaju građani radi djelovanja vezanog uz neki zajednički interes, uobičajeno i vezan za neki opći interes. Pripadaju neprofitnom sektoru, što znači da si na kraju godine ne možete isplatiti dobit u slučaju zarade, nego novac ostaje u organizaciji za njezin daljnji rad. Način na koji financirate sebe jest da si isplaćujete plaću ili honorar za svoj rad.
Sve počinje i završava - analizom
Ono što je preporučljivo napraviti na početku poduzetničkog pothvata je SWOT analiza. O njoj možete puno naći na internetu i neću je sada detaljno objašnjavati. To je analiza vaše organizacije i okruženja u kojem djeluje kroz koju analizirate svoje snage (Strenghts), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i opasnosti (Threats). To nije nešto što trebate sjesti i odraditi u pola sata, s njom možete započeti pa je promišljati, vraćati joj se i dorađivati je. Dobro je napraviti je jer vas, među ostalim, tjera da stavite u riječi i da si imenujete neke pojmove koji vam možda maglovito plahutaju po glavi.
Strateški plan
U idealnom Svemiru, odmah u startu biste razradili i strateški plan za naredno trogodišnje razdoblje iz kojih bi bili vidljivi svi ciljevi, programi, projekti, aktivnosti, vremenski plan provedbe, rezultati, rizici, čak i planirani prihodi i rashodi.
Naravno da je pri prvim koracima teško planirati tako daleko jer je sve jako nesigurno. Možda se tek prijavljujete za prvo financiranje projekta, ili za početak ulažete vlastita sredstva i radite „na mišiće“, a već biste trebali procijeniti na kojim ćete festivalima gostovati za dvije-tri godine. Samo opušteno, zato se zove plan. Ostanite unutar granica realnog i izvedivog i bit će ok. Nitko vam neće prigovarati ako ga mijenjate u hodu.
Najvažnije je odgovoriti na pitanje ZAŠTO?
Najvažnije od svega, kako projekt ne bi vodio vas nego vi njega, jest da znate zašto radite. Za sebe osobno. Koji benefit od toga imate za svoj život? Svi vaši osobni ciljevi su legitimni – zarada, umjetničko ispunjenje, predstavljanje samog sebe u umjetničkim krugovima, isprobavanje sebe kao poduzetnika, želja da svijetu predstavite neki projekt u koji vjerujete… Kroz vaš osobni cilj ćete uvijek iznova propitkivati smislenost i osobno zadovoljstvo onim što radite.
Nikad ne znate gdje će vas projekt odvesti. Možda bude hit, možda doživi premijeru i nijednu reprizu. Možda ćete na njemu zaraditi, možda izgubiti novac. Možda ćete planirati napraviti samo jedan projekt, a na kraju on preraste u posao s punim radnim vremenom. Morate biti spremni za sve opcije i znati što ćete s njima ako se pojave. Ok je da vam sve opcije nisu ok. Ako znate što želite i što vam je osobni cilj s vašim projektom, znat ćete odabrati najbolje za sebe i za svoj poduzetnički pothvat u datom trenutku.
Budite hrabri. Probajte. Bacite se. Dajte se. Potrošite se. Umorite se. Izgubite novac, dobijte lošu kritiku, ne doživite drugu reprizu. Sve je to ok, legitimno, sve će proći, sve je to život. Ne morate u svemu uspjeti otprve. Ok je da negdje nešto i izgubite, pogotovo ako ste na drugoj strani vage dobili više. Ako dobijete dovoljno u segmentu koji je vama najvažniji – to je ono što će vam dati upornost i ustrajnost na duge staze. I zato kristalno jasno morate znati koji je vaš drive. Zbog čega sve to radite.
