Monografija je nešto što sanja svaki aktivan umjetnik. Ponajviše onaj koji nema nikakvu. Monografija zvana čežnja je ona dobra knjiga, s prijevodom na barem jedan svjetski jezik i reprodukcijama čije su boje vjerne originalu. A takvu jednu dobru, opsežnu po formatu i impozantnu po težini s ukupno petsto stranica, monografiju koja sumira kompletno slikarsko djelo – dobio je Vatroslav Kuliš.
Sinteza Igora Zidića
Višegodišnje praćenje slikarstva Vatroslava Kuliša sada je u pismeno teorijsko tumačenje impostirao povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Izdavačke snage zajedno su udružili Školska knjiga i Moderna galerija Zagreb, a knjiga obrađuje u širokom vremenskom luku Kulišev rad od završetka Akademije likovnih umjetnosti i ranih radova nastalih 1978. godine pa sve do danas.
O pozicioniranju slikara Kuliša u hrvatsku umjetnost autor studije Igor Zidić rekao je:
– Jednostavno rečeno, Vatroslav Kuliš je pripadnik jedne od najsvjetlijih slikarskih grupacija u nas, bolje rečeno obitelji – slikara kolorista. Nije da nemamo takvu tradiciju, ali u svakom slučaju ta je koloristička tradicija manja od one tonskoga slikarstva. Izgleda da svakih pola stoljeća otkrivamo boju. To je među prvima učinio Vlaho Bukovac, poslije Ljubo Babić u svom donekle krutom akademizmu, a poslije njega Dulčić i Murtić, a u Splitu Kaštelančić. Kuliš nije učio samo od takvih. On hvali susjeda iz Dubrave Vladimira Filakovca koji ga je uputio u profesionalni svijet i tajne slikarstva. Treba se prepoznati i baština, a ponajviše - treba biti svoj. Za umjetnika ne znači ništa nije li stvorio svoju distinktivnu crtu prema drugima. Ta zaista velika knjiga pokazuje Kuliša kao radnoga slikara, a ne lutalicu i šetača, tumači Igor Zidić.
Krajolik i voda kao teme
Niz Kuliševih kolorističkih ciklusa oslonjen je na prirodu, pejzaž, vodu, morske valove. To je stvar temperamenta. Zidić naglašava da “on slika prirodu u pokretu, energiju. Zato su mu Valovi bili cijeli ciklus početkom 90-ih. To je slikarstvo vode u zamahu i komuniciranje s energijom. Iz toga je kasnije izašla napeta, dinamična krivulja koja se raspojasala u Rifovima”.