– Sada znamo da je prije 18.000 godina klima na Korčuli bila kao danas u Skandinaviji. Biljke i životinje su također iste kao u Skandinaviji. A Jadran je bio velik kao polovica današnjega. Od Zadra do Ancone bilo je kopno. Korčula je bila planina (ne otok) pokraj koje je tekla današnja Neretva. U Veloj spili živjela je skupina lovaca na krupne životinje, na divlja goveda, konje, jelene... Oko 10 tisuća godina prije sadašnjice promijenila se klima, zatopljenje je podignulo razinu Jadrana za 100 metara. Poprimio je tada oblik sličan današnjemu. Klima je postala mediteranska. Nestali su lovci, ljudi su se okrenuli ribolovu, skupljanju školjaka i puževa te lovu na sitne životinje. Iz te epohe imamo nalazišta nekoliko grobova. Sada se oni proučavaju na europskim sveučilištima, rade se DNK analize – govori dr. Dinko Radić, ravnatelj Centra za kulturu Vele Luke.
Veliki hit u svijetu
Radić je čovjek s nizom funkcija, pa i onom predsjednika velalučkog HDZ-a, ali nama najvažniji kao srce arheološkog projekta koji će istraživanja na četiri korčulanska lokaliteta sažeti izložbom "Korčula prije Krista – tajne Vele spile u galeriji Klovićevi dvori" koju priprema ekipa uglednih stručnjaka. Projekt otkriva ono što nema nijedan arheološki lokalitet u nas.
– U Veloj spili pokraj Vele Luke dobro se može pratiti proces neolitizacije, prijelaza na poljoprivredu, stočarstvo i sjedilački način života, zbog čega je postala velik hit u svijetu. Nakon toga nailazimo na izrazito bogate naslage mlađeg kamenog doba. Ljudi napuštaju Velu spilu krajem brončanog doba i tada se život seli na vrhove brda u gradine... Zato istražujemo gradinu Kopila. Bogato je to nalazište. Tu su živjeli lokalni Iliri. Najbolje je poznato groblje toga nalazišta sa stotinama nađenih grčkih vaza, s vrlo bogatim metalnim nakitom, s tisućama staklenih perli od jantara, s ljudskim prikazom na staklenoj pasti, s jedinstvenom arhitekturom... – govori Radić. Prvih se nekoliko godina bavio samo topografijom otoka.
Od kamenog doba do...
– Ustanovio sam 30-ak gradina, nekoliko stotina prapovijesnih grobnica na vrhu brda. Tu je i 30-ak rimskih rustičnih vila pa niz starohrvatskih, kasnoantičkih i drugih lokaliteta. U Veloj spili smo došli do 10,5 metara dubine. Sve smo praktički istražili! Sve prapovijesne epohe. A sada ćemo ići još dublje i pokušati pronaći sam početak života! – kaže Radić. Korčula je najbolje istražen mediteranski otok kad je riječ o prapovijesti. Istražuje se već 150 godina. Bile su tu jake ekipe istraživača, velika imena poput Grge Novaka i Božidara Čečuka. Radić je, pak, privukao niz uglednih imena kakva su Preston Miracle s Cambridgea ili Stašo Forenbaher iz zagrebačkog Instituta za antropologiju. No što očekuju u slojevima dubljim od 10,5 metara, pitamo nestrpljivo...
– Ispod 11 metara dubine očekujemo neandertalce. Znamo da se sve od kraja starijeg kamenog doba do danas nalazi u ovoj špilji! – govori Radić. Pitamo ga kako je to otkrio "kembridževac" Preston Miracle.
– Ja sam ga pozvao da se pridruži ekipi. Dalo nam je to značajan poticaj i ulazak Vele spile u krug velikih arheoloških lokaliteta u Europi! – poručuje Radić.
