Ponukan napisima u Večernjem listu o zatvaranju i propasti knjižarske mreže u samom središtu Zagreba, glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić ima spasonosno rješenje: cijelu Teslinu ulicu treba pretvoriti u ulicu knjižara.
– U svijetu nije ništa neobično da se pojedine ulice u gradskim središtima prepuste knjižarama. I specijaliziraju za prodaju knjiga! Zagrebačka Teslina ulica za takvo što upravo je idealna. Već sada u toj ulici postoje tri knjižare, ona zagrebačkog AGM-a, splitskog Verbuma i naklade Vuković i Runjić. Kako su knjižare nestale s obližnjeg Cvjetnog trga i iz dobrog dijela Ilice, Teslina bi mogla dobiti još nekoliko knjižara i onda bi zagrebačka ponuda knjiga za građane Zagreba, ali i njihove goste bila puno bogatija i na neki način kompletirana – siguran je Lukić.
I predlaže, i to vrlo konkretno, da se gradski, sada već četiri ili pet godina prazan prostor u Teslinoj 6 prepusti zagrebačkim i hrvatskim kulturnim i znanstvenim institucijama, i to za znanstvenu i knjižaru vrijedne knjige koja Zagrebu i te kako nedostaje.
– U Teslinoj 6, koja je vrlo atraktivan prostor u najužem središtu grada, mogle bi knjižaru imati najvažnije institucije i udruge kao što su Matica hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagrebačko sveučilište, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca... Tu je riječ o neprofitnim udrugama i institucijama koje u sadašnjim uvjetima nemaju gdje prodavati knjige, a imaju bogatu izdavačku ponudu. Knjižara u Teslinoj velika je potreba Matice hrvatske i pomogla bi nam da naše vrijedne i nagrađivane knjige lakše nađu svoje kupce, kojih i u ovo recesijsko vrijeme u Hrvatskoj ima – uvjeren je Lukić.
Osim prostora u Teslinoj 6, koji je svojedobno funkcionirao kao raskošna parfumerija, slobodan je i podjednako atraktivan prostor u Teslinoj 10. Riječ je prostoru u prizemlju koji je sada također izvan svrhe, a ima 180 četvornih metara. Navodno je tu riječ o prostoru u državnom vlasništvu kojim raspolaže Središnji državni ured za upravljanje imovinom i u tijeku je natječaj za prodaju tog prostora, a šuška se da je cijena čak jedanaest milijuna kuna. No, zar ne bi za Zagreb i njegovu kulturnu ponudu bilo svrsishodnije da se i taj prostor iznajmi kulturnjačkim udrugama koje bi onda mogle građanima pružiti na ogled svoj izdavački program.
– Nije tragično samo to da su iz središta Zagreba nestale brojne knjižare nego i činjenica da institucije poput Matice hrvatske nemaju gdje prodavati svoje knjige. Ili da naše knjige koje prodajemo pomoću tuđih knjižara u tim istim knjižarama nisu prezentirane na vidljivom mjestu. Velika je iznimka knjižara Naklade Ljevak na samom Trgu bana Jelačića, jer voditelji te posjećene knjižare u izlog dućana stavljaju i knjige drugih izdavača, pa tako i Matice hrvatske. Matica u tom dućanu proda više naslova nego u drugih dvadeset knjižara koje su u vlasništvu pojedinih nakladnika i koje u izlozima forsiraju samo vlastiti izdavački program. I inače je veliki problem hrvatskog tržišta knjiga što veliki nakladnici u svojim rukama drže i velike knjižare i tako stvaraju monopol – kaže Lukić.
Smeta ga i što na već spomenutom Trgu bana Jelačića već mjesecima zjapi zatvorena knjižara Tamaris, koja je također u gradskom prostoru. A manji ili srednji izdavači nemaju gdje prodavati knjige.
