Ana Teskera suosnivačica je pivovare i zadruge Brlog zajedno s Majom Šepetavec. Danas je Majina uloga vođenje proizvodnje, a ona je upraviteljica zadruge. Za Večernji list ispričala je kako je raditi u profesiji u kojoj su većinom muškarci, kako hendla negativne komentare te kako izgleda proizvodnja craft piva.
– Prije nekih 9 godina doselila sam u Zadar koji je imao vrlo skromnu ponudu finih piva. Inače sam enolog (prehrambeni tehnolog) i bavila sam se proizvodnjom vina, pa mi je pivo bilo izazov koji mi se vrti po glavi još od fakulteta. U novom gradu gdje ne znaš nikog i ne možeš baš lako doći do nekog finijeg piva – novi hobi, a kasnije i biznis, činio se kao idealan novi početak. Tako sam počela kuhati pivo kod kuće – otkrila nam je.
Proizvodnja piva započinje planiranjem i nabavom sirovina i materijala. Dan prije samog kuhanja piva pripremaju vodu, zagrijavaju ju i samelju slad. Ujutro se slad ubacuje u zagrijanu vodu i nakon sat vremena nastaje sladovina, slatka tekućina, koja se procijedi u kotao za kuhanje. Preostala komina od slada izvadi se i donira lokalnim farmama. Sladovinu zatim kuhaju sat vremena s dodatkom hmelja za gorčinu i začin. Nakon završetka kuhanja sladovina se brzo hladi i prebacuje u fermentore gdje se dodaje kvasac koji tijekom narednih dana pretvori šećer u alkohol, a poslije toga pivo malo odležava, ovisno o stilu piva.
– Sve postupke pratimo pažljivo, zapisujemo i provjeravamo. Iako zvuči jednostavno imati samo 4 sastojka, ustvari se radi o mnogo kompleksnijoj situaciji. Svaki od 4 sastojka postoje u stotine različitih varijanti čijom kombinacijom dolazimo do vlastitog unikatnog recepta za pivo. Uz kombinaciju i trenutak dodavanja sastojaka iznimno na proces utječe temperaturu pa je s promjenom temperature, nekad i zbog godišnjeg doba, potrebno dio procesa prilagoditi da se dobije isti rezultat. Recimo da 2 stupnjeva razlike mogu utjecati da dobijemo značajno drugačiji proizvod. Kada se nešto nepredviđeno dogodi, treba znati brzo i mudro reagirati. To je izazov kuhara piva – snaći se u datoj situaciji i iz svega što ima dobiti proizvod najsličniji onom koji kupce poznaju! – ispričala je.
Ana zapravo vodi prodaju, PR i marketing te upravljanje financijama. Njezin dan, kako sama kaže, nema kalup, svaki je za sebe. Često ostaje do kasno u uredu ili s ljudima na sastancima pa zato ne ustaje rano, ali proizvodnja svejedno teče od ranih sati jer sada imaju tim od 8 ljudi. Osim stvari koje radi po službenoj dužnosti, obično si nadoda neke koje voli, poput izrade klupa i stolica od paleta za terasu kušaonice, ili neke druge majstorije koje naiđu.
– Volim raditi s rukama i to me smiruje i ispunjava. Zapravo, volim stvarati, mislim da je cijela pivovara nastala baš tako – iz želje za stvaranjem. Realno smo do sada svojim rukama Maja i ja izgradile tri pivovare, jer smo se selili dva puta i sve je to tada trebalo pripremiti, smisliti, ostvariti... Zahvalna sam za to iskustvo, puno sam naučila – dodala je.
Iako voli svoj posao i gotovo svaki njegov aspekt, ponekad se susreće s negativnim komentarima i stereotipima.
– Vjerojatno postoje izazovi na različitim razinama – od onog smiješnog i nebitnog da jednostavno ne mogu i ne želim parirati muškim kolegama na festivalima kada popiju 5 litara piva u jednoj večeri pa se ponekad držim malo po strani i izbjegavam probati baš svaku čašu do onih poslovnih kada se prije nekog razgovora koji je tehničke prirode često susrećemo najprije s potrebom dokazivanja da smo kompetentne za taj razgovor. To ponekad ide na živce jer umara svaki put istu priču ponavljati, ali najčešće samo pustimo kroz jedno uho unutra i kroz drugo van. Dobijemo što hoćemo jer jednostavno smo prihvatile da je to startna pozicija. Iako, s vremenom i jačanjem stava, sve manje nam se to događa – objasnila je Ana.
Što se tiče njihovih proizvoda, već više od deset godina najpopularnije prvo mjesto drže jako zahmeljena piva, posebno IPA stilovi. To je skraćenica od India pale ale, a znači da se radi o relativno svijetlom pivu, jake gorčine i intenzivne arome – često voćne, tropske, travnate itd.
– Takva su piva toliko različita od onih na koje smo prije craft revolucije navikli da bi se trebalo možda i drugačije nazivati ta dva proizvoda. Ne samo da su različita aromom, intenzitetom, način proizvodnje.., već i punoćom, zasitnošću, gorčinom, a možda i najvažnije – kvalitetom. Ovakva piva ne sadrže konzervanse, najčešće nisu niti filtrirana ni pasterizirana. Jednom riječju, potpuno su prirodna. A ako govorimo o priči koja stoji iza svake boce, osobnosti i kreativnosti koja izlazi iz svih okvira kada se radi o novim receptima piva, onda je jasno da se ovdje radi o unikatnim proizvodima, lokalnim i zabavnim, nečim s čime se ljudi mogu povezati. Veliki je hit posjećivati male craft pivovare i upoznati priču iza njih – rekla nam je.
I kada je riječ o motivaciji koja ju pokreće da nastavlja raditi u ovoj industriji, ističe osjećaj stvaranja, svrhovitosti i pomicanje granica:
– Kroz izgradnju novih pivi, novih recepata, novih koncepata rada i načina financiranja, okupljanje društva i pomicanje društvenih granica te tehnoloških granica i stilova piva, rušenje raznih predrasuda, pronalazak ove snažne zajednice koja na ovome ne staje, već smo sada već sposobni i puno dalji skok ili puno veći projekt zajedno pokrenuti. Pričat će se još o Brlogu. A mene osobno motivira kada vidim koliko cijeli taj Brlog projekt znači ljudima. Posebno kušaonica u Zadru, ali i kao mjesto na kojem nas 8 radi i pronalazi svoju svrhu. –
Planove za budućnost i daljnji razvoj Ana svakako ima, a ciljevi su joj ovaj projekt pretvoriti u lifestyle brand, želi pokrenuti dodatne projekte koji podupiru Brlog i njegove misije, koji pomažu drugim industrijama u sličnim misijama.
– Kod craft piva obožavam činjenicu da pomiče granice industrije. Spomenula sam da bi mogli slobodno i drugačije definirati pivo danas, u odnosu na nekada u Hrvatskoj. Prije Brlog u Zadru se moglo jedva pronaći neko craft pivo, a sada je dostupno u gotovo 40 lokala. To je direktno utjecaj Brloga i crafta uopće. Craft pivo zaista pomaže i drugim industrijama pomaknuti svoje granice, pokazuje primjerom kreativnost isplativost lokalne ponude. Želim jesti, piti i stvarati lokalno, živjeti svoj avanturistički i hedonistički životni stil i ne odustajati od kvalitete. A upravo je u tijeku detaljno razrađivanje načina kako sve to postići, međutim jedno je sigurno. Brlog je odlična platforma i pozicija za sve to novo stvaranje – ispričala je.
I na kraju je dala poruku za sve žene koje razmišljaju o radu u pivskoj industriji, ali i svim ženama koje pokreću vlastiti biznis:
– Kao i ženama koje kreću u bilo koji biznis – samo hrabro i budite svoje, talasajte, budite neposlušne kao i naše pivo Neposlušna. Briga vas što selo priča. –
S pivovarom i udrugom također imaju natječaj "NAJ NEPOSLUŠNA GODINE", u kojem biraju 'najneposlušniju ženu' koja ovaj svijet čini boljim mjestom. "Ona je buntovnica, pomalo out of the edge, fajterica za pravdu, ljudska prava (žena, djece, svih), za okoliš, za male poduzetnike, kvalitetu naspram kvantitete, za nešto njoj i svima nama važno. Ona je hrabra, posebna, iskrena, stvari radi drugačije i inspiracija je drugima. Ona je samo tebi poznata, ili je celebrity za koju svi znamo", kako su sami objasnili.
Tako su nedavno odabrali "Naj neposlušniju ženu" 2022. - Ivanu Crnoju, neposlušnu iz azila Osijek koja ne priznaje odustajanja i ruši prepreke kako bi ovaj svijet učinila boljim mjestom za život svih živih bića. Vodi Azil Osijek, spašava živote, unaprjeđuje zakone, umrežava i educira ljude, bori se protiv idiota na svim razinama, a da to sve preživi sigurna sam da popije i dobro pivo. Velika je i hrabra fajterica.
Bravo, ali šteta je što im pivo i nije nešto