Državna ergela Đakovo izuzetno je važna za grad Đakovo, Slavoniju, kao i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih sportova i kontinentalnog turizma. Uspjela je kroz stoljeća sačuvati tradiciju i ljubav prema konjima, tim čudnim bićima dostojanstvenih kretnji i tajanstvenih osjetila. Da bismo mogli sagledati pravu veličinu i vrijednost konja, moramo se vratiti u prošlost i moramo znati da je to uvijek bilo tradicionalno poljoprivredno područje na kojem su se tijekom duge povijesti različiti svjetovi spajali i razdvajali; konj je bio čovjekov najbolji prijatelj, zajedno su zemlju branili i obrađivali. Duga tradicija uzgoja lipicanaca toliko je ukorijenjena u ovaj prostor da je on sastavni, punopravni dio svake njegove turističke, gospodarske i sportske razglednice.
Povijest ergele
Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine potvrdio kralj Bela IV. Prvi zapisi o konjima spominju se 1374. godine, kada se u Đakovu vjenčao bosanski ban (i prvi bosanski kralj) Tvrtko s bugarskom princezom Doroteom te biskupu koji ih je vjenčao darovao 10 arapskih kobila i jednog pastuha. S obzirom na povijesne zapise, godinom osnutka ergele smatra se 1506. godina, za vrijeme biskupovanja Mije Kesarića.
Uzgojno-selekcijski rad lipicanske pasmine konja u Đakovu, a time i u Hrvatskoj, datira od 1806. godine kada su rasplodna grla ove pasmine zbog ratnih opasnosti preseljena iz Ergele Lipica u ergelu Đakovačke biskupije. Nakon 50-ak godina biskup Strossmayer nabavlja iz Ergele Lipica sedam kobila i jednog pastuha, a od nabavljenog rasplodnog materijala nastaju đakovački rodovi lipicanskih kobila. Jedna od najznačajnijih godina u povijesti ergele zasigurno je 1972., kada ergelu posjećuje engleska kraljica Elizabeta II. sa suprugom princom Philipom i kćeri Anne, čiji posjet ostavlja značajni trag na daljnji razvoj ergele. Ergela Đakovo je 2006. godine obilježila dva važna jubileja: 500 godina postojanja ergele (1506. – 2006.) i 200 godina uzgoja lipicanaca u Đakovu (1806. - 2006.).
Lokacije na kojima djeluje ergela
U Ivandvoru je smješteno matično stado kobila i pomladak koji se ondje odgaja i othranjuje do svoje treće godine života, nakon čega muška ždrebad odlazi na obuku u Pastuharnu u Đakovo. Objekti u Ivandvoru izgrađeni su 1912. godine inicijativom biskupa Ivana Krapca za izgradnju staje za konje i stanova za radnike. Ti objekti sačuvali su izvorni oblik i vizure do danas, a stopljeni s krajolikom i uronjeni u uhu ugodnu tišinu, uzajamnu privrženost ovdašnjeg čovjeka i lipicanskog konja, ambijent su nad kojim mnogima zastaje dah.
Pastuharna, gdje se vrši obuka konja, smještena je u centru Đakova, a tijekom godine posjeti je oko 15.000 turista iz Hrvatske i inozemstva. U uredima pastuharne nalaze se mnogi stručni zapisi, originalni rodovnici konja, stotine pozlaćenih i srebrnih pehara koje su osvajali đakovački konji na brojnim prvenstvima. Na počasnom mjestu nalazi se i crno-bijela fotografija britanske kraljevske obitelji snimljene u pastuharni koju su kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Anne vlastoručno potpisali prilikom posjeta ergeli.
Dvorana za konjičke sportove s pratećim sadržajima - jahaonica
Jedan od najznačajnijih projekata u infrastrukturnoj izgradnji ergele jest Dvorana za konjičke sportove koja objedinjuje brojne prateće sadržaje u službi unapređenja uzgoja i sporta, ali i jačanja turističkog sadržaja ne samo ergele, već i čitave regije. Objekt će biti namijenjen dresuri konja, održavanju sportskih natjecanja tijekom cijele godine, školi jahanja, terapijskom jahanju, aukcijskoj prodaji konja, izložbama i sajmovima konja i sl. U jahaonici svoje mjesto naći će i suvenirnica ergele Đakovo te muzej u kojem će biti izloženi vrijedni predmeti i pisani spisi konja ergele Đakovo.
>>Podijelite s nama neotkrivene ljepote Hrvatske
