Topli zrak dehidrira kosu i razgrađuje keratin u dlaci. No, umjerenost je ključna riječ.
Feniranje može uzrokovati oštećenje kose zbog četiri negativna čimbenika, ali ako uspijete eliminirati ili ublažiti bilo koji od njih, bit ćete u sigurnoj zoni. U ove čimbenike ubrajaju se: visoka temperatura (omekšava keratin i oštećuje kutikulu), istezanje vlažne kose četkom (postoji opasnost od pucanja), duljina i učestalost feniranja.
Prva zaštitna mjera jest da prije feniranja prosušite kosu sušilom na najnižoj temperaturi. Ali, koliko toplo je previše toplo? Ako vas peče tjeme kad usmjerite zrak iz sušila, onda je temperatura previsoka. Zato stručnjaci preporučuju primjenu sušila na najnižoj temperaturi, ili korištenje specijalnih ionskih sušila.
Kovrčava kosa, koja se ispravlja feniranjem, naročito je podložna oštećenjima – zbog produžene uporabe sušila i učestalog istezanja kose četkom.
Zato je najbolje da prekinete feniranje kad je kosa skoro suha, jer je potpuno suha kosa podložnija oštećenju. Iako mnogi stručnjaci savjetuju da se, prilikom sušenja kose, sušilo udalji najmanje 30 centimetara od glave, u tom slučaju zrak se neravnomjerno raspoređuje po vlasima, a njihovo oblikovanje je otežano. Umjesto toga, bolje je da približite sušilo tjemenu, a da zrak kojim sušite kosu ne bude previše topao.
>>Želite dugu kosu, a ne želite ekstenzije? Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći
