Uz zgodne žene oduvijek se vežu negativne konotacije, a najčešći su stereotipi s kojima se ljepotice moraju boriti, od toga da su glupe, lake i da sve u životu duguju dobrom snalaženju u krevetu.
Najbrže će vam pamćenje osvježiti uloga koju u "Momcima s Madisona" tumači Christina Hendricks koja unatoč neupitnim intelektualnim sposobnostima zbog tijela koje mami na grijeh ne može mrdnuti dalje od mjesta tajnice. Želeći dokazati da ljepota ne isključuje pamet te da nije sinonim za promiskuitetnost, britanski su znanstvenici, na čelu s oxfordskim liječnikom Hugom Hammersleyem četiri godine istraživali kako ljudi percipiraju ljepotice te jesu li navedeni mitovi i znanstveno utemeljeni. Njihovi su podaci prilično šokantni, a mogu se sažeti u tvrdnju: i muškarci i žene podjednako vjeruju da zgodne žene zanosnih oblina baš i nemaju mnogo u glavi te da se tijelom služe kako bi se probile u životu.
Krive bez dokaza
Te pak tvrdnje koje ljudi gorljivo zastupaju ne potkrepljuju nikakvim dokazima. I uistinu, nije pronađena nikakva poveznica između ljepote i nedostatka pameti. Dapače, većina lijepih žena ima visok kvocijent inteligencije. Sociolog Brian Glade ovo uvjerenje koje se naraštajima prenosi s koljena na koljeno diljem svijeta objašnjava riječima:
– Žene su zavidne onima koje su od njih ljepše, a muškarci su pak druga priča – većina njih se ne uspijeva približiti ljepoticama, ali ih to ne sprečava da počnu širiti priče o svojim “uspjesima”.
Ustaljeni stereotipi
Slično mišljenje ima i sociologinja Petra Tomljenović:
– Riječ je o stereotipu koji nema utemeljenja – kao i priče o plavušama, i ovdje je riječ o mitu ukorijenjenom u društvu.
Da je ljepota katkad teško breme, svjedoči i izjava Monice Bellucci koja je, pošto se probila na velikom ekranu, priznala:
– Godinama su mi redatelji i producenti govorili da se ostavim glume i odem se fotografirati za reklame donjeg rublja.
Od domaćih lica na meti kritike često je voditeljica Barbara Kolar, čije haljine podižu puno prašine, dok o njezinu umijeću vođenja emisija svi - šute.
U obranu kolegice stala je Mirna Berend, i sama često prozivana zbog izgleda, rekavši:
- Ova mlada obrazovana žena brusi svoj mozak, a ne rasteže se po spravama i ne zaslužuje da je svi uvijek ispituju o izgledu. Sudeći po tim kriterijima, kod nas Oprah ne bi mogla prodavati ni grincajg.
Sličnu sudbinu dijele mnoge ljepotice kojima je šansa u startu uskraćena na temelju izgleda – diskriminacija je to koja prilično frustrira pa ne čudi da je hollywoodska diva Scarlett Johansson napomenula:
- Biti lijep (pre)često znači biti osamljen!
Pa sad, Mirna Berent se nebi mogla svrstati u kategoriju ljepotica,a ni B.arbara Kolar