Ugovor su potpisali prof. dr. Helmut Friess, direktor Kirurške klinike i poliklinike u bolnici „Rechts der Isar“, Tehničkog sveučilišta u Münchenu, i prof. dr. sc. Dragan Schwarz. U povodu ove hvalevrijedne suradnje razgovarali smo s prof. dr. Helmutom Friessom, inače jednim od deset najboljih svjetskih stručnjaka za liječenje gušterače i jednim od top tri eksperata iz ovog područja u Europi.
Recite nam nešto više o suradnji s Radiochirurgijom i najvažnijim prednostima za obje strane.
Radiochirurgia Zagreb izvanredno je opremljen centar u kojemu su trenutačno na raspolaganju najmoderniji uređaji za zračenje. Time su stvoreni preduvjeti za liječenje pacijenata na najvišoj medicinskoj i znanstvenoj razini. Već me dugo zanima tema radiokirurgije. U njoj se krije mnogo potencijala za budućnost jer moderni uređaji za zračenje rade preciznije i s manje nuspojava. Sretan sam što smo, kao centar izvrsnosti za operativno liječenje oboljenja gušterače, sada pronašli iznimno kompetentnog partera u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb, s kojom u suradnji možemo planirati i realizirati znanstvene projekte u području karcinoma gušterače. To je sinergija dvaju partnera koji uzajamnim kompetencijama žele postići napredak u liječenju pacijenata oboljelih od raka.
Zašto ste se odlučili za suradnju s Radiochirurgijom Zagreb?
Odlučio sam se za suradnju s Radiochirurgijom Zagreb jer imamo zajednički interes. Iz spoja naše stručnosti (radiokirurgija, kirurgija gušterače) i snage proizaći će plodna simbioza kako bismo s pomoću radiokirurgije mogli postići napredak u području karcinoma gušterače na korist svojih pacijenata.
DGAV (Njemačko društvo za opću i visceralnu kirurgiju) imenovalo je vašu kliniku centrom izvrsnosti, a DKG (Njemačko bolničko društvo) imenovalo ju je centrom za crijeva i gušteraču. U čemu ste bolji od drugih?
Društvo DGAV certificiralo je naš centar kao centar izvrsnosti za oboljenja jednjaka i gušterače. To je najviša razina certifikata koja se dodjeljuje centrima za abdominalnu kirurgiju u Njemačkoj. Osim toga, društvo DKG nas je certificiralo kao centar za crijeva i gušteraču. Za dobivanje takve certifikacije, potrebno je ispuniti brojne strukturalne preduvjete i jamčiti da su postupci u vezi s pacijentima strukturirani i prije svega usmjereni na interdisciplinarnost. Cilj je pacijentima ponuditi najbolje moguće liječenje te osigurati da pacijent, bez obzira na to na koja vrata uđe u bolnicu, bude uključen u strukturirani program dijagnostike i terapije koji je u interdisciplinarnoj raspravi izrađen za njegovu bolest.
Radite u jednoj od najrenomiranijih sveučilišnih klinika na svijetu. Kako izgleda vaš tipičan radni dan i s kojim se izazovima susrećete?
Moji su radni dani dugi, s dvjema fiksnim točkama. Radni dan započinjem u 7:30 sati, dnevnim jutarnjim ranim sastancima, na kojima razgovaramo o pacijentima zaprimljenima tijekom noći i hitnim operacijama. Druga fiksna točka jest poslijepodnevni sastanak, u 15:30 sati. Tu razgovaramo o indikacijama za operacije za sljedeći dan. Dva dana u tjednu imam konzultacije te mi u ambulantu dolaze mnogi pacijenti oboljeli od raka, posebno raka gušterače. Tih dana obavljam i svu administraciju. Preostala tri dana u tjednu različitog su trajanja i dio mog dnevnog programa zauzimaju složene operacije. Svakog dana u tjednu sudjelujem na konzilijima za različite organe i onkološkim konzilijima. Na kraju svakog dana, tu je i vizita stacionarnih pacijenata. Kući odlazim najčešće oko 21:00 sat. Puno je posla, ali nema ništa ljepše nego raditi s pacijentima.
Koliko operacija gušterače obavljate u Sveučilišnoj klinici “Rechts der Isar” Tehničkog sveučilišta München”?
U Sveučilišnoj klinici “Rechts der Isar” Tehničkog sveučilišta München (TUM) godišnje obavimo između 120 i 150 operacija gušterače.
Vaše se ime nalazi i na svjetskoj listi top 10 stručnjaka za liječenje gušterače i na listi top 3 eksperta iz ovog područja u Europi. Biste li rekli da ovom, vrlo važnom organu ne posvećujemo dovoljno pozornosti?
U potpunosti ste u pravu. Nažalost, oboljenjima gušterače posvećujemo premalo pažnje. Evo jednog primjera: karcinom gušterače ubraja se u jedno od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta. U usporedbi s drugim tumorskim oboljenjima, prognoza karcinoma gušterače u proteklim se godinama tek neznatno poboljšala. Razlog za to jest što se ulaže premalo u istraživanja terapije karcinoma gušterače.
Mora li medicinsko osoblje biti posebno školovano za njegu pacijenata s bolestima gušterače?
Svaka bolest ima svoje posebnosti i, naravno, u obzir je potrebno uzeti i posebne potrebe, posebno kada je riječ o liječenju, ili čak i operiranju pacijenata s bolestima gušterače.. Imamo, na primjer, posebno školovano osoblje koje pacijente s oboljenjima gušterače nakon operacije savjetuje i prati kroz nutricionističku terapiju. Mnogi pacijenti oboljeli od raka, nakon velike operacije, često izgube na težini, što ometa ozdravljenje, procese oporavka i socijalnu rehabilitaciju. Stoga, u našoj bolnici nutricionistička terapija ima važnu ulogu.
Koja su najčešća oboljenja koja zahtijevaju operaciju gušterače i koja su najčešća oboljenja gušterače?
Postoji niz oboljenja gušterače. Najčešća oboljenja gušterače su akutni pankreatitis, kronični pankreatitis, cistični tumori gušterače i rak gušterače. Većinu pacijenata danas operiramo zbog raka gušterače (karcinoma gušterače). Međutim, ovdje valja naglasiti da možemo operirati samo 20 – 30% pacijenata s karcinomom gušterače jer je u 70% pacijenata u vrijeme postavljanja dijagnoze bolest već uznapredovala te zbog lokalne neoperabilnosti (infiltracije krvnih žila) ili proširenja tumora (metastaza) u drugim organima, operacija više nije opcija. Budući da se rak gušterače ne može učinkovito potisnuti lijekovima (loša učinkovitost), kod pacijenata s metastazama operacija uglavnom više ne dolazi u obzir. U usporedbi s rakom debelog crijeva, situacija je potpuno drukčija. Čak i kada postoje metastaze raka debelog crijeva, npr. u jetri ili plućima, u mnogih pacijenata moguće je prije ili poslije kemoterapije ukloniti i rak debelog crijeva i metastaze. Razlog tomu jest što je, zahvaljujući intenzivnom istraživanju u području raka debelog crijeva, proteklih godina razvijen niz novih lijekova koji mogu učinkovito potisnuti i liječiti rak. Kod karcinoma gušterače to trenutačno, nažalost, nije moguće zbog manjka istraživanja.
Kako možemo spriječiti probleme i bolesti povezane s gušteračom? Koliko često je potrebno ići na kontrolne preglede?
Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dva su poznata čimbenika rizika koja pridonose oboljenjima gušterače. Smatram da je teško spriječiti oboljenja gušterače jer za većinu takvih oboljenja nije poznat izravan uzrok, osim dva prethodno navedena čimbenika rizika. Po mom je mišljenju važno rano prepoznati bolesti gušterače te ih učinkovito liječiti. Nažalost, oboljenja gušterače teško je rano dijagnosticirati. Malo je specifičnih markera koje možemo mjeriti iz krvi, a koja upućuju na oboljenje gušterače, posebno na karcinom gušterače. Ljudi s oboljenjima gušterače trebali bi u pravilu jednom godišnje doći na kontrolni pregled kod specijalista za gušteraču.
Koliko dobro poznajete zdravstveni sustav u Hrvatskoj?
Ne poznajem dobro hrvatski zdravstveni sustav. Nadam se da ću u okviru suradnje s Radiochirurgijom Zagreb u budućnosti dobiti bolji uvid. Svaki zdravstveni sustav, u bilo kojoj zemlji, uvijek ima i prednosti i mane. Bavljenje njime čovjeku otvara priliku da nauči nešto novo i razvije nove impulse za vlastiti zdravstveni sustav.
