Rak je izgubio epitet smrtonosne bolesti zbog sve većeg broja lijekova i postupaka u liječenju te se danas opravdano naziva kroničnom bolešću.
No, unatoč razvoju tehnologije i lijekova, pojavnost onkoloških bolesti i smrtnost u Hrvatskoj i dalje je viša nego u zemljama Europske unije.
Ništa bez edukacije
S kojim se izazovima susreću onkološki bolesnici, ali i struka, govorilo se na okruglome stolu kojim je započela provedba programa unapređenja liječenja onkoloških bolesnika “Učinimo svi sve”. Pokrenula ga je Zaklada onkologija prof. Mirka Šamije te Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, a medijski partner je Večernji list. Da bi liječenje bilo uspješno, nužno je da pacijenti i njihove obitelji, kao i udruge, budu svjesni važnosti proaktivnog liječenja, za što je nužna edukacija.
– Liječnici danas nemaju vremena pacijentu objasniti sve što je nužno znati o bolesti pa je važno da je on informiran. Prema statistici, u razvijenim zemljama samo se polovica liječenih bolesnika strogo pridržava liječničkih uputa, što znači da polovica terapije odlazi u vjetar, a 70 posto onih koji terapiju zanemaruju čine to namjerno vjerujući da im nije potrebna – kaže Marija Strnad iz Saveza udruga protiv raka dojke. I liječnici se moraju educirati. Onkolozi kliničari ističu kako je pacijenta u poodmakloj fazi bolesti teško ili nemoguće izliječiti, zbog čega je važno da primarna praksa na vrijeme prepozna bolest.
– Nemamo adekvatnu onkološku mrežu koja će dati odgovor tko, što, kada i kako treba raditi, nužno je i ujednačiti kliničku praksu u svim onkološkim institucijama kako bi pacijenti u svakom dijelu zemlje imali jednaku kvalitetu liječenja, kao i dati smjernice obiteljskim liječnicima – rekao je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Rebro Stjepko Pleština.
Nakon što je 1. siječnja HZZO izdvojen iz riznice, zdravstvu ostaje dvije milijarde kuna više.
– Bolnički limiti postaju virtualni, a diferencijalne usluge moraju biti odrađene i plaćene – rekao je ministar zdravlja Siniša Varga i dodao da će Ministarstvo zajedno s HZZO-om i HZJZ-om osigurati platformu za optimalno djelovanje onkološke struke i dostupnosti onkološke skrbi. Upravo bolnički limiti bili su pitanje liječnice Povjerenstva za lijekove KB-a Merkur upućeno ravnateljici HZZO-a Tatjani Prenđi Trupec.
– Tko će u praksi plaćati lijekove koje bolnica odobri pacijentu za što postoji indikacija nakon što se premaši dopušteni limit? Odgovor nije dobila.
– Od te dvije milijarde kuna više 30 posto novca izdvajat će se za posebne vrste lijekova, a ukupno 15-20 posto za sve lijekove – rekla je Prenđa Trupec. A Damir Nemet, savjetnik Zakladne uprave Zaklade onkologija, predstojnik Zavoda za hematologiju KBC-a Rebro, upozorio je da se u praksi ovaj posao ne bi smio lomiti preko leđa liječnika.
– Odnos osiguranika i HZZO-a ne smije se prenositi na odnos između pacijenta i liječnika, a upravo se to događa u praksi, i to nije dobro – rekao je.
Ne postoji klinička baza bolesti
U praksi se događa i da pojedine bolnice i liječnici ne prihvaćaju godišnje uputnice D1, koje onkološkim pacijentima omogućuju da tijekom cijele godine obavljaju sve kontrole s jednom uputnicom kako bi im se olakšalo. Zasad ne postoji ni cjelovita klinička baza podataka o onkološkim bolestima, čije bi postojanje znatno unaprijedilo kvalitetu skrbi. Potrebno je i ujediniti različite udruge da zajednički djeluju i pomažu bolesnicima.
>>Kada i zašto obaviti radikalnu mastektomiju?
>>Zdenko Herceg: Rak nije "peh" i možemo ga izbjeći
Razlog: -nekorištenje novih generacija lijekova, razlog skupoća lijeka -zastarjele metode liječenja koje su eu zemlje već odbacile prije desetak-dvadesetak godina.