Nakon što su uspjeli povećati proizvodnju laktata, američki su znanstvenici otkrili njegov učinak na matične stanice folikula dlake koje su počele rasti, kratak je zaključak istraživačkog rada tima s Eli i Edythe Broad Center of Regenerative Medicine i Stem Cell Research sveučilišta u Kaliforniji.
Njihovo otkriće, inače objavljeno u časopisu Nature Cell Biology, otvara novu mogućnost za pronalazak učinkovitog lijeka protiv ćelavosti. Ovom je studijom, naime, utvrđeno da je metabolizam matičnih stanica folikule dlake drukčiji od metabolizma drugih stanica kože te su spomenutim načinom potaknuli rast dlake u miševa.
– Dosad nitko nije znao da povećanje ili smanjenje laktata ima učinak na matične stanice folikula dlake. Kad smo vidjeli kako povećanje proizvodnje laktata utječe na rast dlaka u miša, to nas je navelo je da provjerimo kako bi se potencijalni lijek mogao primijeniti na ljudskoj koži i imati isti učinak – rekao je za Science Daily dr. William Lowry, profesor molekularne, stanične i razvojne biologije. Inače, u pretkliničkim istraživanjima trenutačno su dva eksperimentalna lijeka čija se učinkovitost na ljudima tek treba ispitati, a oni će potom eventualno dobiti odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).
Problem 50 posto muškaraca
Procedura je to koja zasigurno predstavlja godine i godine čekanja i strpljenja milijuna ljudi koje muči ćelavost. Iako se na gubitak kose ponajprije gleda kao na estetski nedostatak, riječ je o medicinskoj dijagnozi do koje može doći zbog hormonske neravnoteže, kao posljedica raznih bolesti, liječenja i lijekova. Ćelavost je i nasljednog karaktera te se ugrubo procjenjuje da će polovica muškaraca do 50. godine života gubiti kosu. I u takvim slučajevima, kada nije riječ o posljedici kakve bolesti, ćelavost postaje problem koji utječe na svakodnevicu, samopouzdanje i u konačnici zdravlje pojedinca. Premda se u tom kontekstu najčešće govori o muškarcima, pošteđene nisu ni žene, samo je u njihovu slučaju statistika nešto blaža.
Tržište kozmetičko-farmaceutske industrije “izbacilo” je dosad niz preparata koji potiču rast kose, no tamo gdje korijen više ne postoji jedino je rješenje presađivanje. I zahvat je to na koji se mnogi i u nas odlučuju, premda ga zbog niže cijene sve više ljudi odlučuje obaviti u Turskoj ili Mađarskoj. To nam je potvrdio vlasnik portala specijaliziranog za kosu koji je i svoj portal i uvoz proizvoda pokrenuo upravo potaknut vlastitim suočavanjem s gubitkom kose. Nakon anonimnog sudjelovanja na forumima na kojima se dijele iskustva o ovom problemu, odlučio je pokrenuti internet-stranicu i na kraju napravio cijeli posao, a anonimnost je zadržao i u ovom razgovoru. Kaže da je cijena presađivanja kose u Turskoj ili Mađarskoj dvostruko niža nego u Hrvatskoj, a u paket je uključen i boravak u hotelu dva dana.
Postoji i kosa “u prahu”
To je, naime, jedina trajna metoda rješavanja ćelavosti do koje ljudi dođu kada iscrpe sve mogućnosti. Važno je, kaže, početi primjenjivati konkretne preparate na vrijeme, a i na našem je tržištu dostupan niz dodataka, seruma, vitamina, šampona itd. On uvozi i distribuira svojevrsnu estetsku kamuflažu, proizvod koji opisuje kao kosu u prahu za koju, da bi se “prilijepila” na glavu, ipak mora postojati neki broj vlasi na tjemenu. To je privremena pomoć za kakve prilike koja odlazi s prvim pranjem kose. Presađivanje se pak u nas radi samo u privatnim klinikama i iziskuje timski rad, kaže dr. Zoran Veir, poznati kirurg koji objašnjava da je riječ o višesatnom zahvatu pod lokalnom anestezijom.
– Transplantacija kose kod nas se radi dosta često i to tehnikom koja ne ostavlja ožiljke i kojom se sa stražnjeg dijela glave doslovno uzima vlas po vlas pod povećalom i presađuje. Otamo se uzimaju vlasi jer one nisu hormonalno uvjetovane tako da na stražnjem dijelu glave ponovno rastu, a kad ih transplantiramo, one otpadu, no ostane korijen iz kojeg raste nova vlas. Pacijent se nakon kakvih tjedan dana vraća u svoju svakodnevicu – objašnjava dr. Veir. Valja upozoriti da mnogi internetski oglasi obećavaju brz rast kose uz “svjedočenje” slika prije i poslije što su, kažu upućeni, stranice s nedjelotvornim proizvodima.
ma dajte boli me za amere