Premda se igranje videoigrica često povezuje s propadanjem fizičkog zdravlja, pojavom tjeskobe i depresije, te smanjenim socijalnim vještinama, nova studija istraživača s UCL-a pokazala je skroz suprotne rezultate. Naime prema njoj videoigrice će kod dječaka s nižom tjelesnom aktivnošću čak umanjiti šansu za razvoj depresije kasnije u životu, no to nije slučaj i kod onih s visokom razinom tjelesne aktivnosti.
Studija naime kaže da dječaci koji u ranoj adolescenciji (oko 11 godina) češće igraju videoigrice, kasnije rjeđe razviju depresiju - no za razliku od toga, znanstvenici su u sklopu iste ove studije otkrili i da se simptomi depresije često javljaju kod djevojčica koje u stoj dobi od 11 godina puno vremena provode na društvenim mrežama.
Povratak u dvorane: Koji se sportovi mogu igrati i na koji način
Vodeći autor studije dr. Aaron Kandola rekao je za Big Think da djeca danas preko pametnih telefona, kompjutera i tableta sudjeluju u širokom spektru aktivnosti, a da bismo im uopće mogli govoriti koliko vremena će vremena provoditi online ili igrajući video igrice, moramo savršeno razumjeti i kako te aktivnosti utječu na njihovo mentalno zdravlje.
I premda su dječaci koji su videoigre igrali svakodnevno imali 24.3 posto manje šanse za razvijanje depresivnog poremećaja,
dr. Kandola upozorava da to nikako ne znači da ih treba pustiti da samo to i rade većinu dana.
Može li igranje video igara za djecu biti čak i korisno?
Zadnja se dva desetljeća puno priča o tome koliko bi dugo djeca trebala biti pred zaslonima raznih uređaja, kaže dr. Kandola, a njegovo je istraživanje, dodaje,dokazalo da im video igre mogu koristiti - no samo ako ne zanemare tjelesnu aktivnost i druge dječje aktivnosti iz 'stvarnoga života'.
Studija Sveučilišta Oxford prošle je godine također analizirala učinke igranja video igara, i to dvije izuzetno popularne igre: Nintendov "Animal Crossing: New Horizons" i Electronic Arts "Plants vs. Zombies: Battle for Neighborville". Studija je promatrala 3000 igrača, a rezultati su otkrili da se sudionici za vrijeme igranja uglavnom osjećali - sretnije nego inače.
Uz to, neke su prethodne studije (poput studije Sveučilišta u Arizoni) pokazale i da su upravo videoigre zaslužne za neke nove načine i mogućnosti učenja: a dobar je primjer popularna igrica Minecraft, za koju su klinci zajedno učili i neke osnove programiranja.
A premda igranje videoigara očito može imati i pozitivne učinke, više je puta dokazano i da oni koji tako provode previše vremena imaju slabo razvijene socijalne vještine, stječu niže obrazovanje od drugih i imaju i lošije karijere, a još u školskoj dobi nailaze i na probleme s vršnjacima. Zbog svega toga, dr. Kandola još jednom ističe kako video igrice mogu na mladu osobu u razvoju imati pozitivne učinke - ali samo ako ih se igra umjereno.
Cijelo vrijeme krivo stavljate maskaru: Pogledajte puno bolji način!
