Biološki lijekovi donijeli su revolucionarne pomake u liječenju niza smrtonosnih bolesti kao što su karcinom i imunosne bolesti. Riječ je o lijekovima čija djelatna tvar nije kemijskog već biološkog podrijetla i izlučuje se iz ljudskog, životinjskog ili mikrobiološkog izvora (npr. inzulin ili hormon rasta). Takvi lijekovi znatno su skuplji, od klasičnih lijekova i više od 20 puta, što ih čini teže dostupnima. Dio problema može se riješiti biosličnim lijekovima, kazali su jučer liječnici mulltidisciplinarnog tima koji se bave biološkom terapijom.
Drugi pacijenti i bolesti
Bioslični lijekovi (biosimilari) svojevrsni su generici bioloških lijekova i kao takvi nešto jeftiniji, pa bi zbog toga njihova šira primjena omogućila terapije za više bolesnika. Procjenjuje se da će potrošnja biološke terapije do 2020. premašiti 100 milijardi dolara, odnosno da će 27% svjetske potrošnje lijekova biti usmjereno upravo na biološku terapiju. Bioslični lijekovi pak imaju potencijal da do 2025. godine prepolove troškove liječenja biološkim lijekovima.
– O situaciji u Hrvatskoj govori podatak da se trenutačno samo za jedan biološki lijek dnevno izdvaja oko 220.000 kuna. Primjenom biosimilara oslobađaju se sredstva za druge lijekove i mogu se liječiti drugi pacijenti i bolesti – navela je prof. Iveta Merćep, klinički farmakolog i predsjednica povjerenstva za lijekove KBC-a Zagreb.
Bioslični lijekovi također su biološkog podrijetla samo što ih proizvodi neka druga kompanija nakon što je prvom lijeku istekao patent, objašnjava prof. dr. Simeon Grazio, fizijatar reumatolog iz KBC-a Sestre milosrdnice. Biosličan lijek nije identičan biološkom originalu, ali potpuno je jednak po kakvoći, kvaliteti i učinku, ističe prof. Grazio.
Doc. Natalija Dedić-Plavetić, internistička onkologinja iz KBC Zagreb, naglasila je kako biološka terapija značajno poboljšava ishode liječenja kod bolesnika sa solidnim tumorima. – Pomaci u praksi ne bi smjeli biti zamagljeni isticanjem skupoće tih lijekova. Zbog velikih farmakoekonomskih opterećenja u onkologiji kao rezultat nerijetko kasnimo sa stavljanjem lijeka na listu ili kasni dodavanje novih indikacija već postojećim biološkim lijekovima – kazala je.
I prof. Željko Krznarić, gastroenterolog i hepatolog iz KBC-a Zagreb naglasio je kako biološke lijekove i biosimilare pacijentima daju od 2014. i iskustva su dobra.
– Zastupljenost trenutno dostupnih biosličnih lijekova na mom odjelu je 74 posto. Ovime svakako odjel gastroenterologije KBC-a Zagreb predvodi u zastupljenosti biosličnih lijekova u Hrvatskoj – poručio je prof. Krznarić.
Pacijenti podupiru primjenu
Prof. dr. Slobodanka Ostojić-Kolonić, hematologinja iz KB Merkur, navela je da hemato-onkološki pacijenti u Hrvatskoj imaju dostupnu svu potrebnu biološku terapiju, te da bioslični lijekovi nam otvaraju vrata za razvoj i primjenu novih lijekova. No, ona je naglasila i da će bioslični lijekovi biti stvarno dostupni ako im cijena bude 30 posto niža, kao i da njezini pacijenti tijekom liječenja ne mijenjaju lijek, već ostaju na prvom lijeku. To pozdravlja Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge pacijenata „Sve za nju“, koja ističe da su bioslični lijekovi apsolutno dobrodošli i da njihova primjena kao sigurna i učinkovita terapijska opcija nije upitna, pa stoga pacijenti podupiru njihovu primjenu.
