Koliko ćemo dugo živjeti – pitanje svih pitanja na koje podjednako želimo i izbjegavamo dobiti odgovor – nije utopijsko.
Odgovor na njega, osim onog općenitog koji podrazumijeva zdrav život, manje masne hrane, puno kretanja i kontrolu stresa – imaju naši kromosomi, točnije stanice koje se nalaze na njihovim krajevima, a znanstvenici ih zovu telomeri.
Veza između dužine telomera i životnog vijeka otkrivena je prije pet godina i nagrađena je Nobelovom nagradom, a praktičnu primjenu našla je u klinikama koje se bave preventivnim zdravstvenim pregledima i povećanjem kvalitete života.
– Ocjena dužine telomera indikator je općeg zdravlja organizma jer su telomeri strukture koje se nalaze na krajevima naših kromosoma i glavna im je zadaća štititi njihov genetski materijal. Kada bismo ih slikovito opisivali, mogli bismo reći da su poput plastičnih kapica na vezicama cipela koje štite krajeve vezica od habanja.
Naime, telomeri se svakom diobom stanice skraćuju, a kako stanice stare, tako i telomeri postaju sve kraći. Na kraju postaju prekratki da bi dopustili stanici diobu, a tada se stanica više ne može dijeliti i odumire, što je normalan biološki proces – objašnjava dr. Ivana Nola, koja u suradnji sa zagrebačkim Institutom Ruđer Bošković u Poliklinici Nola u Zagrebu pacijentima pruža uslugu mjerenja telomera.
Riječ je o regenerativnoj, preventivnoj i medicini za borbu protiv starenja, kojoj je cilj usporavanje razvoja bolesti vezanih uz starenje.
– Mjerenje telomera moguće je zahvaljujući napretku molekularne biologije, a među najboljim je molekularnim markerima za određivanje stupnja starenja organizma i može se upotrijebiti za procjenu biološke dobi pojedinog organizma – dodaje dr. Nola.
No, što očekivati kada se, nakon jednostavnog vađenja krvi i preciznog mjerenja, nađete pred liječnikom koji u ruci drži vijest o tome koliko ćete još živjeti? Kako se s tom viješću suočiti, što učiniti, postoji li prostor za “cjenkanje”...?
– Saznanje da osoba ima više nego prosječno kraće telomere za svoju dob je isto kao saznanje da ima povišen kolesterol ili neko drugo stanje prouzročeno određenim životnim stilom – kaže dr. Nola. Stanje molekularnog markera nije vezano uz kronološku dob pa oni s kratkim telomerama ipak imaju šanse promijeniti životne navike i time duljinu telomera.
– Ne skraćuju se telomeri svim ljudima istom brzinom, bez obzira na istu kronološku dob. A važno je reći da, mjereći dužinu telomera, dobivamo i procjenu rizika za određene bolesti – kaže dr. Nola.
>>Htjeli biste opet izgledati kao da vam je 20? Ovo su pozitivne strane starenja
>>Gorim na poslu kako bih opstala u zemlji u kojoj se ne cijene ni kvaliteta ni znanje
