Bajsova kampanja i pozivi domaćim gostima da krenu na Jadran i ove će godine imati tek djelomično odjeka. Naime, nakon desetpostotnog podbačaja u 2009. hrvatski građani i dalje oklijevaju oko putovanja. Gotovo 90 posto ih, kako je pokazalo istraživanje portala Mojposao među 500 ispitanika u svibnju, planira uzeti godišnji odmor. Međutim, snažno raste broj Hrvata koji su prisiljeni svoje odmorišne planove prilagoditi krizi. Dok ih je lani 44 posto priznavalo da će zbog gospodarske situacije ili biti kraće na odmoru ili se štedljivije ponašati, sada tako glasi čak 63 posto odgovara. Naravno, ponajmanje od onih koji mjesečno zarađuju iznad 10.000 kuna, a najčešće među onima čija je plaća manja od 4000 kuna i koji moraju misliti na svaku lipu.
Mnogi će godišnji prekrižiti jer neće biti regresa. Ove ga godine, naime, očekuje tek petina ispitanika, a u prosjeku će iznositi 1966 kuna. Lani je, pak, na regres računalo 47 posto ispitanika. Inače, regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama gdje ga očekuje 28 posto zaposlenih, dok u malima tu sreću ima samo 12 posto ispitanika. Sezona ljetnih odmora počinje već idući tjedan, kada 41 posto Hrvata spaja blagdane u tjedan godišnjeg odmora. No, to su ipak iako masovni tek pojedinačni odlasci na godišnji. Samo tri posto tvrtki, naime, sljedeći tjedan ide na cijeli kolektivni odmor, a u njih 12 posto u dugi vikend spajat će se jedan od dva neradna dana.
Inače, nešto više od 80 posto ispitanika će slobodne dane koristiti u najmanje dva navrata, a samo njih 17 posto će veći dio odmora uzeti u komadu. Pritom, oko 30 posto građana neće iskoristiti niti sve slobodne dana iz prošle godine (ostat će im u prosjeku osam dana). Većina (70 posto) ne ide na cijeli godišnji prevenstveno zbog prezaposlenosti i pritiska nadređenih. Ne čudi onda što samo 22 posto Hrvata na godišnjem odmoru u potpunosti zaboravi na posao. Četvrtini se posao po glavi mota i dok leže na plaži, a 55 posto ipitanika veli da im posao tijekom odmora padne na pamet tek tu i tamo. Posao se po glavi više vrzma onima koji više zarađuju, a oni, kako i treba, češće provjeravaju službeni e-mail te gotovo redovito odgovaraju na službene pozive.
Sudionici istraživanju imaju u prosjeku 23 dana godišnjeg odmora, u velikim i srednje velikim tvrtkama, dok se zaposlenici malih tvrtki (do 19 zaposlenih) odmaraju 2 dana manje. Oni, pak, s plaćama većim od 10.000 kuna imaju prosječno 27 dana odmora, dok se ispitanici s plaćom manjom od 4000 kuna godišnje i odmaraju najkraće - 22 dana. Najviše dana godišnjeg, prosječno 26, imaju zaposleni u zdravstvu, državnoj upravi, sudstvu i pravnim poslovima te znanosti, obrazovanju i odgoju. Najmanje godišnjeg odmora, samo 21 dan, imaju radnici u proizvodnji strojeva i uređaja, a sa samo 22 slobodna dana puno bolje ne stoje ni zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu, građevini i arhitekturi, trgovini te IT industriji. Trajanjem godišnjeg odmora nije zadovoljna polovica ispitanika koji bi htjeli više slobodnih dana. Međutim, 85 posto anketiranih bi ipak radnije povišicu nego slobodan dan. Zanimljivo je, inače, da tri posto građana smatra da ima - previše godišnjeg odmora.
Opet jedan iz serije negativistickih clanaka koji se ponavljaju svake godine pred sezonu. Proslu godinu su ti isti novinarcici predvidali prazan Hrvatski jadran. No nade im se nisu ispunile. A nebudu ni ovaj put. E ovako: Hrvatska obala ce ove godine biti punija nego ikad i to zato jer trzista zemalja oko nas (osim H i SRB) dosta oporavila . A turistima se uglavnojako svida doci u Hrvatsku jer je omjer cijena i onog sto se dobije uglavnom puno bolji nego u drugim europskim destinacijama.