Smiju li se tablete lomiti, kapsule istresati, dražeje žvakati? Nije rijetkost da ljudi kako bi lakše progutali lijek ili smanjili želučane tegobe posežu za promjenom originalnog oblika lijeka. Štoviše, neke promjene oblika sugeriraju nam i sami liječnici, no takvi postupci kriju opasnosti bilo da je riječ o predoziranju ili lošijem djelovanju lijeka.
Tablete, kapsule i dražeje su zapravo mali, komprimirani oblici farmaceutske smjese jedne ili više djelatnih tvari s dodatkom ili bez dodatka pomoćnih tvari kao što su otapala, punila, korigensi, konzervansi. Prednost im je što se lako uzimaju na usta te što su u originalnom obliku točno dozirani. Ipak, malo ljudi zna da je većina lijekova, iako ih uzimamo na usta, zapravo predviđena da se razgrađuje i u organizam resorbira u tankom crijevu.
– Prepoloviti se smiju samo tzv. obične tablete, koje često na sebi imaju ureze koji sugeriraju takav način uzimanja i doziranja, dok sve druge oblike lijekova treba uzimati u originalnom obliku – objasnio je profesor Igor Francetić, farmakolog u KBC-u Zagreb. Riječ je, kaže, o tome da su aktivne tvari lijekova koji su u obliku kapsula ili dražeja predviđene da nerazgrađene prođu kroz probavni sustav sve do tankog crijeva u kojemu se potom resorbiraju u organizam.
Usto, ovojnica često produljuje djelovanje lijeka i otpuštanje aktivne tvari pa njezinim uklanjanjem može doći do predoziranja.
Zamka ‘sjeckanja’
– Istresemo li sadržaj kapsule u žličicu, želučana kiselina smanjit će ili potpuno uništiti djelovanje lijeka – istaknuo je profesor Francetić te dodao da je ista situacija i s dražejama.
Kada je riječ o tzv. običnim tabletama koje se najčešće smiju lomiti napola, zamka je u mogućnosti predoziranja pokušamo li je raščetvoriti.
– S obzirom na praškast sastav tablete, ako se lomi mimo utora koji je originalno u nju utisnuo proizvođač, ona nepravilno puca pa postoji mogućnost uzimanja prevelike doze lijeka – upozorio je prof. Francetić. Poručio je i da je jako važno u uputi o lijeku pročitati dio koji govori o tome pije li se lijek prije ili poslije jela. Uvriježeno je, naime, mišljenje da će lijek lakše pasti na želudac popijemo li ga nakon ručka, no takvo pijenje također krije zamke. – U većine lijekova masnoće sprečavaju njihovu pravilnu resorpciju – naglasio je prof. Francetić i dodao da se to ne odnosi samo na vrlo malo lijekova poput nekih tableta za gljivična oboljenja koje su posebno pripremljene tako da se u organizam lakše upijaju pijemo li ih uz mastan obrok.
Liječnik mijenja dozu
– U tom slučaju liječnik ili ljekarnik takvo uzimanje tablete posebno naglasi pacijentu – istaknuo je farmakolog.
Dodao je i da uzimanje lijekova s jogurtom, za koji se nekoć vjerovalo da tijekom uzimanja lijekova pomaže u održavanju zdrave crijevne flore, nije dobro. – Posebno kada su antibiotici tetraciklini u pitanju, jogurt uzrokuje da se pri razgradnji lijeka stvaraju netopive soli koje opet umanjuju učinak terapije – poručio je profesor Francetić. A svi oni koji pri uzimanju lijekova imaju želučanih ili probavnih teškoća, najbolje da se obrate liječniku.
– Liječnik će najčešće promijeniti lijek, a ponekad i dozu – istaknuo je prof. Francetić i ponovio kako bilo kakva samostalna odluka pacijenta kada je u pitanju uzimanje lijekova nije dobra.
