Ove je godine u svijetu 18,1 milijun novoboljelih i 9,6 milijuna umrlih od raka, procjenjuje Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC). Posljednje predviđanje navodi da će do 2040. godine u svijetu od raka oboljeti 29,5 milijuna ljudi!
Agencija, inače pod kapom Svjetske zdravstvene organizacije, redovito objavljuje ovakva globalna kretanja i podatke o raku te u ovogodišnjem izvještaju izrijekom navode da “jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena u svijetu oboli od raka”. Također, trenutačno na svijetu živi 43,8 milijuna ljudi koji imaju takozvano petogodišnje preživljenje od dijagnosticiranja raka. Prema ovim podacima, broj oboljelih od raka dalje raste i u Hrvatskoj.
Više i oboljelih i umrlih
Podsjetimo, posljednji hrvatski podatak jest onaj o 22.503 novooboljela od raka, što sugerira da, kako smo ranije naveli, podijeljeno s brojem kalendarskih dana, svaki dan dijagnozu raka dobije 60 stanovnika Hrvatske, a s obzirom na 14.012 umrlih, godišnje rak ubije cijeli jedan grad veličine Rovinja. Te su brojke pokazale da je to, otkad se vodi evidencija, u nas najveći broj i oboljelih i umrlih od raka u Hrvatskoj. Te se podatke dijelom objašnjavalo novom metodologijom prikupljanja i obrade podatke zbog čega nisu sasvim usporedivi s ranijim godinama.
No ovogodišnji podaci IARC-a za Hrvatsku bez sumnje navode daljnji rast broja novooboljelih od raka, ali i umrlih. U izvještaju stoji – 25.221 novooboljeli i 14.439 umrlih, a rizik za razvoj raka do 75. godine života u Hrvatskoj iznosi 28,2 posto!
– Kada u maloj zemlji poput Hrvatske u prosjeku svaki dan 60 ljudi dobije dijagnozu raka, jasno je da je stanje alarmantno. Upravo je zato ključno što brže usvajanje i provođenje mjera u sklopu Nacionalnog plana protiv raka koji će uskoro biti spreman za javnu raspravu. Ovi podaci još više pokazuju da je donošenje plana pitanje opstojnosti nacije, a njegov konkretan cilj objaviti rat raku. To podrazumijeva pretvoriti rak u kroničnu bolest, izliječiti više od polovice oboljelih, znatno produljiti preživljenje ostalih bolesnika oboljelih od raka te poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji – komentira prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.
Ugledni liječnik iz splitskog KBC-a predsjednik je povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka koji je ključan dokument i čiji će sadržaj definirati hrvatski plan i strategiju kako “preokrenuti” ovakve brojke. A brojke koje donosi IARC-ov izvještaj za tekuću godinu nadalje kažu da se u Hrvatskoj najčešće obolijeva od raka debelog crijeva, dok se podjelom na spol navodi kako je među muškarcima najučestaliji rak prostate, a među ženama rak dojke. Nadalje, podaci kažu i da je najveći broj umrlih u Hrvatskoj od raka pluća, kolona i dojke, jednako kao i na globalnoj razini.
U Europi 23,4 posto oboljelih
Rastući teret raka događa se zbog različitih faktora, uključujući rast i starenje populacije, kao i promjene u prevenciji određenih uzroka raka povezanih s društvenim i ekonomskim razvojem. To je posebice očito u brzorastućim gospodarstvima gdje je primijećen prijelaz obolijevanja od tipova raka povezanih sa siromaštvom i infekcijama prema tipovima raka povezanih s načinom života karakterističnim za industrijalizirane zemlje.
Učinkovita prevencija rezultirala je smanjenjem incidencije kod nekih tipova raka poput raka pluća, primjerice u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi. Svakako, novi podaci pokazuju da se većina zemalja i dalje suočava s porastom broja oboljelih – dio je objašnjenja IARCA-a gdje stoji također da je u Europi 23,4 posto ukupnog broja novooboljelih i više od 20 posto umrlih od raka iako Europa čini tek devet posto svjetske populacije.
Nista od toga, ako ljudi ne idu redovito na preglede i ako se u lijecenju ne koriste najsuvremenije metode i lijekovi, npr. imunoterapija koja je u bogatijim EU zenljama standard, a kod nas iznimka.