Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja, uz podršku Master of Wine-a Ivana Barbića te stručnjaka Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, raspravljali su, na nedavno održanom okruglom stolu u Osijeku pod nazivom „Stanje i perspektive na tržištu vina u Republici Hrvatskoj i svijetu“, aktualno stanje hrvatskog vinarstva te izazove s kojima se sektor suočava.
Prema prvim procjenama, urodi grožđa u 2023. godini manji su 20 do 50 posto u pojedinim vinogorjima. Očekuje se manjak domaćeg vina na tržištu, ali zato visoka kvaliteta grožđa obećava da možemo očekivati vina najviše kvalitete, osobito bijela. Mato Drenjančević, profesor FAZOS-a, posebno je upozorio na činjenicu kako su površine hrvatskih vinograda u višegodišnjem padu. U samo 6 godina površine su manje za čak 10 posto te smo 2022. godine prvi put pali ispod 18 tisuća hektara. Kao razlog je posebno istaknuo nelojalnu konkurenciju uvoznih nekvalitetnih vina niskih cijena.
Ivan Barbić, jedini hrvatski nositelj najviše vinske stručne titule Master of Wine i ključni strateg Bataillarda, poznatog švicarskog trgovca vinima, upoznao je sudionike s aktualnim poremećajima i trendovima na svjetskom tržištu vina te mogućem utjecaju na hrvatsko tržište. S obzirom na manjak vina na hrvatskom tržištu može se očekivati pojačani uvoz vina, ali i svi problemi koje on nosi. Posebnu pažnju sudionika potaknulo je Barbićevo vođeno kušanje „na slijepo“ najjeftinijih vina aktualne ponude hrvatskih trgovačkih lanaca. Od kušanih uzorka, čak su dva imala ozbiljne mane zbog kojih nisu niti trebala biti u prodaji. Za jedno kušano vino su pojedini enolozi istaknuli da u svojoj višegodišnjoj praksi nisu kušali vino tako loše kvalitete, a sumnja se i u njegovu zdravstvenu ispravnost.
Prema podacima u Vinogradarskom registru Hrvatska ima 17.600 hektara pod nasadima vinove loze, od čega je najviše 5.800 ha u regiji Slavonija i hrvatsko Podunavlje. Graševina je vodeća hrvatska sorta i uzgaja se na preko 4.300 hektara.
Kao posebno problematična, utvrđena su rinfuzna uvozna vina cjenovnog razreda do 2 EUR-a po litri, koja se u upitnim punionicama pretežito pakiraju u plastičnoj PET ambalaži i deklariraju pod različitim izmišljenim imenima bez navođenja stvarnog proizvođača. Posebno je zabrinjavajući trend da se ista vina sve češće pojavljuju u staklenoj ambalaži.
Prošlogodišnji nadzor Državnog inspektorata na 84 vina, podrijetlom iz Hrvatske, ostalih zemalja članica EU i trećih zemalja, otkrio je čak 7 patvorenih vina koja su nastala dodavanjem šećera i vode. Od toga, 4 patvorena vina su deklarirana kao uvoz s Kosova. Prema podacima iznesenim na okruglom stolu, na hrvatskom tržištu se kontrolira samo 0,8% svih vina te smo postali uvozni raj za vina najniže kvalitete i organizirane lobije. Stoga vinari opetovano upozoravaju na potrebu strožih kontrola kakvoće i oštrije borbe protiv patvorina. Jedan od zaključaka okruglog stola je kako je došlo vrijeme da vinari sami poduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv patvorenja i lažiranja vina jer se u protivnom teško može očekivati rješavanje ovog višegodišnjeg problema.
Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice, istaknuo je da je patvorenje i lažiranje vina goruća tema. „Očekujem od nadležnih inspekcijskih službi kao i od trgovačkih lanaca pojačanu kontrolu vina na našem tržištu jer vrlo često nisu sukladna rješenjima kojima su puštena na tržište. Na tržištu se mora uvesti reda kako bi potrošači bili sigurni što piju. Stoga je Graševina Croatica je donijela odluku kako će vršiti neovisne kontrole vina s tržišta te prijavljivati problematična vina Državnom inspektoratu kao i svim koji ih stavljaju na tržište. S obzirom na to da je riječ o problemu koji se sve češće pojavljuje ne samo u trgovinama već i u ugostiteljstvu, pozivam sve vinare u Hrvatskoj da poduzmu istovjetne aktivnosti kako bismo zaštitili našu proizvodnju vina koja čini važan dio ukupne hrvatske turističke ponude.“ – rekao je Panenić.
