Novorođenče može preranim podvezivanjem i rezanjem pupkovine izgubiti 54 do 160 ml krvi, što je gotovo polovica ukupnog volumena krvi u doba rođenja. To je kao da odrasla osoba otprilike izgubi dvije od ukupno pet litara krvi koje ima u tijelu. Kako bi se, pak, bebu zaštitilo od mogućih negativnih posljedica, porodničari bi trebali pričekati nekoliko minuta i tek onda stegnuti i prerezati pupkovinu, upozorava dr. David Hutchon u British Medical Journalu, koji je i porodničar u britanskoj bolnici Memorial Hospital.
Drže se starih uputa
U suprotnom, povećava se rizik od neonatalnih komplikacija čak 50 posto, a postoji veza i s mogućem anemijom tijekom djetinjstva. Iako je i Svjetska zdravstvena organizacija dala smjernice o kasnijem podvezivanju pupkovine, u Velikoj Britaniji i mnogim drugim zemljama to ne poštuju.
– Podvezivanje pupkovine koja još uvijek pulsira neopravdana je intervencija. Pokazuje nedostatak truda liječnika koji se strogo drže starih uputa. Kako bismo spriječili moguće štete koje će ova praksa donijeti bebama u budućnosti, treba što prije prihvatiti naputke WHO-a – kazao je dr. Hutchon.
Zagrebačka škola
Trebaju li se trudnice, odnosno roditelji u Hrvatskoj toga bojati? Domaći stručnjaci tvrde da u nas nema razloga za brigu zbog preranog rezanja pupkovine.
– To nije praksa u Hrvatskoj. Kod nas se pupkovina u pravilu ne podrezuje odmah, pričeka se nekoliko minuta, od dvije do četiri. Iznimka su neke izvanredne situacije, ako je, recimo, nužna reanimacija djeteta – kaže prof. dr. Josip Đelmiš, pročelnik Zavoda za perinatalnu medicinu u zagrebačkoj Petrovoj bolnici. – Tako se radi u Zagrebu, a vjerujem i drugim centrima, jer i tamo rade liječnici koji su medicinu, odnosno specijalizaciju, uglavnom završili u Zagrebu.
Hrvatska praksa, ističe, ne može se uspoređivati s britanskom. U nas je na porođaju prisutan ginekolog, a u Velikoj Britaniji porođaj najčešće vode babice. U Britaniji trudnoće vode liječnici opće prakse, a u nas to ne može proći bez ginekologa. U Hrvatskoj je perinatalni mortalitet 4,4 posto, a u Britaniji dvostruko viši.
– Hrvatska ide u krug zemalja s, recimo, Austrijom i Češkom, koje imaju odlične rezultate u skrbi za trudnice – kaže prof. dr. J. Đelmiš.
Ne radi se o 4,4 % (posto) što bi značilo da na 100 porođaja umire skoro petero novorođenčadi, nego o 4,4 promila ( smrtnost na 1000 porođaja). Vaši novinari bi se trebali malo ozbiljnije upoznati sa tematikom o kojoj \"pokušavaju\" pisati