Destinacijske ikone su u suvremenoj turističkoj ponudi vrlo važno obilježje koje doprinosi privlačnosti i često predstavljaju jedan od razloga pri odabiru turističkog odredišta. U znanstvenoj teoriji destinacijske ikone se smatraju čvrstim privlačnim, takozvanim pull faktorima. Egzaktni globalni primjeri su Eiffelov toranj u Parizu, Kip slobode u New York-u, Kineski Zid u Pekingu, kip Krista Iskupitelja u Rio de Janeiru, doubledeckeri u Londonu i sl. Tijekom posljednjeg desetljeća na globalnom turističkom tržištu se pozicioniraju i specifične destinacijske ikone utemeljene na pričama i legendama. Različite kategorije destinacijskih ikona koriste se na različite načine u promociji turističkih destinacija ovisno o prevladavajućim oblicima specijaliziranih turističkih proizvoda. Pri tome je preporučljivo upravljanje destinacijskim ikonama koje se kvalificiraju strateškima za turistički razvoj prilagoditi ciljanim turističkim segmentima.
Ono što je činjenica u turističkoj praksi je da destinacijske ikone značajno doprinose dojmu, privlačnosti i imidžu destinacije. Premda se kod destinacijskih ikona temeljenih na pričama i legendama u teoriji ističe problem subjektivnosti, u praksi se time ne treba opterećivati. Marketinška priča koja će se iskoristiti kao platforma transformacije određene legende vezane uz konkretnu destinaciju može kreirati novu destinacijsku ikonu.
Destinacijske ikone danas predstavljaju personifikaciju konkretnog turističkog odredišta. Destinacije priobalja istočnoga Jadrana, a posebno na području Dalmacije, iznimno su bogate kulturno povijesnom baštinom koja je u periodu začetaka turizma prepoznata u kategoriji destinacijskih ikona.
Ovim destinacijskim ikonama se u marketinškom smislu počelo upravljati tek tijekom posljednjih desetak godina. Zbog toga je njihov doprinos turističkoj privlačnosti pojedinih destinacija s izuzetkom međunarodno zaštićene baštine još uvijek skroman. Destinacijska ikona sama po sebi predstavlja potencijal za transformaciju u turističku atrakciju no danas se to više ne događa samo po sebi. Potrebno je planirati i provoditi aktivnosti marketinškog upravljanja destinacijskim ikonama u funkciji jačanja turističke privlačnosti destinacije. Takvim se konceptom jača i turistički imidž destinacije povezujući ga s odabranim destinacijskim ikonama.
Mnoštvo raspoloživih kulturno povijesnih destinacijskih ikona u priobalju Dalmacije rezultiralo je zanemarivanjem ostalih kategorija potencijalnih destinacijskih ikona i u većim gradovima, a posebice je to zamjetno u manjim mjestima.
Nakon otkrića povijesnih artefakata vezanih uz Lucija Artorija Kasta u Podstrani u kontekstu marketinške valorizacije lokalna turistička zajednica je definirala smjernice na temelju kojih se u turističkom kontekstu iste moglo početi koristiti kao destinacijsku ikonu. No ove smjernice su prošle nezapaženo kod većine lokalnih receptivnih turističkih dionika. Treba li se onda čuditi što je lokalno stanovništvo s podsmjehom komentiralo poveznice povijesnih detalja iz biografije Lucija Artorija Kasta s legendom o Kralju Arhturu? Zanimljivo je da su o ovim poveznicama kroz argumentiranu elaboraciju govorili kompetentni engleski znanstvenici na prvoj znanstvenoj konferenciji posvećenoj nalazima vezanima uz Lucija Artorija Kasta.
Kako to obično biva kada lokalni vizionari turističkoga razvoja odluče nešto pokrenuti, ove godine općina Podstrana okrenula je novu stranicu u segmentu upravljanja turističkim imidžom destinacije. Entuzijasti okupljeni oko ogranka Matice Hrvatske u Podstrani su uz podršku gradonačelnika, njegovih suradnika i TZ Podstrane su inicirali održavanje 2. Znanstvene konferencije temeljene na arheološkim nalazima vezanima uz Lucija Artorija Kasta. No opredijelili su se za na našim prostorima potpuno inovativan marketinški pristup kreiranja nove destinacijske ikone temeljene na legendi Kralja Arthura, a vezano uz poveznice iste legende s povijesnom ličnosti Lucija Artorija Kasta. Ovakav inovativan koncept pozicioniranja destinacijske ikone predstavlja iskoristivu platformu za povezivanje legende Kralja Arthura uz Podstranu uz istovremeno jačanje povijesne destinacijske ikone Lucija Artorija Kasta. Organizacijski tim Podstrane je otišao i korak dalje pa je u suradnji s Centrom za cjeloživotno obrazovanje Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu organizirao i proveo dvije edukativne radionice na kojima se male iznajmljivače podučavalo načinima kako se destinacijske ikone praktično može iskoristiti u jačanju privlačnosti ponude obiteljskog smještaja. Na drugoj radionici male iznajmljivače se educiralo načinima kako se primjenom nekonvencionalnog marketinga može implementirati legendu Kralja Arthura u ponudi obiteljskog smještaja.
Održane edukacije su iskorištene i kao prva najava znanstvene konferencije koja će se održati 11. i 12. Listopada 2019. godine u Podstrani: King Arthur and Lucius Artorius Castus in Podstrana – from ancient traces toward touristic valorization. Premda će na konferenciji biti i panel izlaganja vezanih uz nove arheološke nalaze evidentno je težište na turističkoj valorizaciji, posebice legende o Kralju Arthuru. Slijedom takvog strateškog opredjeljenja Znanstveni odbor ovogodišnje konferencije će pored eminentnih arheologa okupiti i marketinške stručnjake iz Republike Hrvatske i inozemstva. Od znanstvenih radova na temelju kojih će se na konferenciji odraditi planirana panel izlaganja će se temeljem međunarodnih recenzija odabrati oni koji zadovoljavaju kriterije uvrštenja u planirani Zbornik odabranih znanstvenih radova koji će urediti međunarodni znanstveni odbor. Ciljevi ovogodišnje znanstvene konferencije su analizirati i predstaviti mogućnosti turističke valorizacije legende Kralja Arthura kao prepoznatljive destinacijske ikone Podstrane, te znanstveno elaborirati potencijal valorizacije arheološkog lokaliteta Sv. Martin u Podstrani.
