Održivo poslovanje, održiva prehrana, održivo prostorno planiranje, održivo gospodarenje otpadom, pa i općenito održivo življenje. Fraza je to koja se sve više upotrebljava, no malo tko zastane i promisli što ono zapravo znači. Stoga smo o važnosti održivosti razgovarali s Prijateljima životinja čije je djelovanje jednim dijelom usmjerno upravo na tu temu. I ova je udruga, naime, prepoznala važnost Rezolucije Zemlja, najveće ekološke akcije u Hrvatskoj posvećenoj našoj Zemlji, zelenilu i okolišu u cijelosti, a koju je pokrenuo Večernji list.
– Održivo življenje je način života kojim se pri korištenju prirodnih resursa u svrhu ispunjavanja ljudskih potreba ne narušavaju okoliš, životi ostalih životinja i dobrobit drugih ljudi. Takav način življenja dugoročno omogućava opstanak biljnih i životinjskih vrsta, bioraznolikost, prirodnu ravnotežu i miran suživot svih bića na planetu – kažu Prijatelji životinja koji su veliki zagovaratelji održivog načina življenja. No što sve ono uključuje?
– Održiv način življenja podrazumijeva prehranu koja se temelji na jelima biljnoga podrijetla i veganskim proizvodima, odijevanje odjeće od prirodnih materijala, ekokože ili ekokrzna, korištenje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, udomljavanje umjesto kupnje životinja, razvrstavanje otpada radi recikliranja, štedljivo postupanje s energijom i korištenje obnovljivih izvora energije, korištenje platnenih umjesto plastičnih vrećica te izbjegavanje jednokratne plastike i drugih jednokratnih predmeta… – objašnjavaju i dodaju kako je važno osvijestiti da svojim svakodnevnim izborom načina života odlučujemo o sudbinama drugih bića.
– Svatko od nas mijenja svijet svojim primjerom, aktivnostima, stavom, tj. cjelokupnim postojanjem. Održiv način življenja temelji se, prije svega, na skladnom životu s prirodom, odnosno suosjećanju za druge i brizi za svijet oko nas. Osviještenost o međusobnoj povezanosti svih bića i prirode, čiji smo dio, potiče nas na pozitivne promjene i kreiranje kvalitetne kulture življenja i prehrane – zaključuju te dodatno skreću pozornost na održiv način prehrane koji isključuje iskorištavanje životinja, značajno smanjuje iskorištavanje prirodnih resursa te poštuje način života ljudi i drugih bića.
Ističu i kako je pitanje prehrane u 21. stoljeću postalo pitanje opstanka ne samo ljudi već i cijele prirode, a prelazak na vegansku prehranu ili barem izbjegavanje namirnica životinjskog podrijetla znači mijenjati svijet nabolje, omogućiti opstanak budućim generacijama i izravno sudjelovati u zaustavljanju klimatskih promjena. Pod sloganom „prisegnimo na promjenu prehrane, a ne klime“ Prijatelji životinja definiraju 5 pozitivnih razloga prelaska na održiv način prehrane:
Živimo punim plućima
Sukladno stotinama istraživanja i znanstvenih studija, kao i empirijskih dokaza, smanjujemo rizik od bolesti srčano-krvožilnog sustava (srčanog i moždanog udara, visokoga tlaka, embolije), raka i pretilosti. Izgledamo bolje, osjećamo se bolje, živimo dulje. Svakoga dana osoba koja se hrani veganski štedi 4164 litara vode, 20,5 kilograma žita, 30 kvadratnih metara pošumljene zemlje, devet kilograma ekvivalenta CO2 i spašava život jedne životinje. Obećavajuće je da se čak za 73 posto može smanjiti naš ugljični otisak uklanjanjem mesa, mliječnih proizvoda i jaja iz prehrane. Hrana i ekologija usko su povezane.
Spasimo na tisuće životinja
Ne jedući meso i životinjske proizvode poput jaja, meda, mlijeka i mliječnih proizvoda te ne koristeći kožu, krzno, vunu, perje i svilu, spašavamo nebrojeno mnogo života životinja. Iskorištavanje životinja možemo zaustaviti našom odlukom da nećemo sudjelovati u tome. Tako preuzimamo odgovornost za živote onih slabijih od nas, koji ovise o nama i ne mogu se izboriti sami za sebe. Kroz veganstvo učimo kako svaki dan slaviti život te koliko je svaki život izuzetan, jedinstven i jednako vrijedan. Veganstvo nije odricanje, već moć kojom možemo spasiti i promijeniti živote i sudbinu milijarda životinja i ljudi te sačuvati planet i svu njegovu ljepotu i čudesnost.
Smanjimo glad u svijetu
Na uzgoj i prehranu životinja koje se iskorištavaju za meso, mlijeko i jaja troši se golema količina resursa; fosilnih goriva, struje, vode, a najviše biljne hrane. Trenutno proizvodimo dovoljno kalorija za nahraniti 10 - 11 milijardi ljudi, međutim, većina te hrane odlazi na prehranu životinja u industrijskom uzgoju, a ne ljudi. Umjesto da 80% svjetskih uroda pšenice i ostalih usjeva ide na tov životinja, njima se mogu prehraniti gladni ljudi.
Spasimo planet
Zemlji možemo pomoći korištenjem predmeta za višekratnu upotrebu, razvrstavanjem otpada, štednjom vode, a u velikoj i nužnoj mjeri upravo promjenom prehrambenih navika. Uzgoj životinja uzrokovao je gotovo 50 % zagađenja vode u Europi. Cjelokupni svjetski promet manje utječe na globalno zatopljenje od stočarstva. Više od 20 milijuna hektara tropskih šuma pretvoreno je u pašnjake. Za proizvodnju samo 10 odrezaka potroši se količina vode koja prosječnoj obitelji dostaje za cijelu godinu. Uzgoj životinja za mesnu industriju uništava naš planet. Štetu koju uzrokuje uzgoj životinja najlakše je eliminirati jer se svi životinjski proizvodi mogu zamijeniti biljnim proizvodima, koji imaju znatno manji utjecaj na okoliš. Neki od veganskih proizvoda koji se mogu pronaći na policama trgovina su: razne salame, kobasice, burgeri, hrenovke, ćevapi, kebab te druge zamjene za meso, biljno mlijeko, šlag, vrhnje, jogurt, majoneza, namazi i paštete, kajgana i zamjene za jaja, sladoled, čokolada, kolači, torte, kao i drugi slatkiši, ali isto tako veganska jela možemo pripremiti kod kuće prema vlastitu ukusu od povrća, žitarica, sjemenki, orašastih plodova i voća.
Najutjecajnija i najjednostavnija ekoakcija koju svatko može poduzeti je maknuti namirnice životinjskog podrijetla sa svojih tanjura. Prijavom na besplatni servis Vege izazov svaki dan sljedećih 30 dana dobit će e-mail s korisnim informacijama o veganstvu i receptima za ukusna veganska jela.
Spasimo budućnost
Biološka raznolikost održava nas na životu te je od vitalnog značaja da ju sačuvamo. Porast broja stanovnika i konzumacija životinjskih proizvoda dovode do gubitka bioraznolikosti i izumiranja vrsta. Čak 60 posto globalnog gubitka biološke raznolikosti može se pripisati stočarskoj proizvodnji. Krčenje šuma kako bi se uzgajale milijarde životinja za ljudsku prehranu uništava autohtone biljne i životinjske vrste i njihova staništa. Sadašnje izumiranje izazvano je čovjekovom aktivnošću i odvija se 1000 puta brže od prirodne stope izumiranja. Vrijeme je da okrenemo kotač na drugu stranu: umjesto da podržavamo i ubrzavamo propadanje našega planeta, učinimo suprotno. Prelazak na bezmesnu prehranu osigurava fizičko zdravlje i mirnu savjest, osigurava našoj djeci i djeci naše djece zdrav i očuvan ekosustav – njihova budućnost naša je odgovornost. Odabirom biljnih namirnica možemo poboljšati zdravlje cijeloga planeta i spasiti od izumiranja sve njegove stanovnike.
