Mnogi stručnjaci vjeruju da se emocije pohranjuju u našem tijelu i, ako ne učinimo što treba da ih oslobodimo, da se mogu akumulirati i umanjiti nam zadovoljstvo. Ipak, svaka emocija ima svoju svrhu, pa čak i one koje čine da se loše osjećamo.
Psihologinja Mollie West Duffy otkrila je tako da neke negativne emocije uvelike koriste našem zdravlju, no samo ako ih iskoristimo na pravi način, piše Mind Body Green.
Stjuardesa otkrila stroga pravila i što rade prije ulaska putnika u avion
1. Uspoređivanje
Vjerojatno često čujete da je uspoređivanje s drugima glavni izvor nezadovoljstva, osobito među mlađima, a Duffy potvrđuje da usporedbe s drugima mogu utjecati na raspoloženje, čak i bez postojanja društvenih mreža (iako mnogi za često uspoređivanje s drugima krive baš njih). Ona tako dodaje da, ni ako se maknete s društvenih mreža, nećete nužno biti sretni jer su ljudi svuda oko nas i gdje god krenuli, velike su šanse da ćete naći nekog za usporedbu; no to ne mora nužno uvijek biti loše.
Psihologinja ističe da se većinu vremena uspoređujemo s ljudima koji su u boljem položaju od nas, što se naziva usporedbom prema gore, a postoji i usporedba prema dolje, odnosno kada se uspoređujemo s ljudima kojima je gore. Usporedbu prema gore možete iskoristiti za to da se motivirate, dok usporedbu prema dolje možete iskoristiti za razvoj osjećaja zahvalnosti i samim time se i osjećate malo bolje.
2. Ljutnja
Psihologinja kaže da je najčešći mit da bijes treba potisnuti i da je ljutnja zastrašujuća pa ju ne smijemo pokazivati. No, potiskivanje samo otežava suočavanje s tim osjećajem. Ljutnja je, tvrdi ona, znak da nam tijelo i um govore da učinite nešto u vezi nečega do čega vam je stalo, a zbog čega smo povrijeđeni. To je važan korak za suočavanje s traumom i tugom.
Ljutnja može biti i oblik suosjećanja, što dokazuje činjenica da ljudi često plaču kada se naljute, jer to znači da im je jako stalo do nečega. Ne želite dugo ostati bijesni ili odgovoriti nekom vrstom nasilja, ali je ona važan alat za prepoznavanje onoga do čega nam je stalo, kako bismo mogli nešto promijeniti i poduzeti.
3. Žaljenje
Psihologinja tvrdi da je čest mit i da treba živjeti bez žaljenja, no to nije baš istina. Žaljenje je emocija iz koje možemo puno naučiti ako si to dopustimo. Ono može biti i neugodno, no može nas i naučiti koje bismo odluke trebali donijeti sljedeći put kada se nađemo u sličnoj situaciji. Važno je zato prihvatiti sva svoja žaljenja, kako bismo mogli zdravo ići naprijed.
Psiholozi otkrili kako se manje svađati s partnerom: Pomaže i odvojeno spavanje!
