U Republici Hrvatskoj se od 2007. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debeloga i završnoga crijeva. Cilj programa je što ranije otkrivanje raka debeloga i završnoga crijeva kao i promjena na crijevu iz kojih nastaje rak debelog crijeva, takozvani polipi crijeva, testiranjem stolice na prisutnost okom nevidljive krvi (okultno krvarenje). O svemu što morate znati razgovarali smo s prof. dr. sc. Nevenom Ljubičićem, predsjednikom Hrvatskog gastroenterološkog društva.
ZAŠTO JE VAŽNO ODAZVATI SE NA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA?
Rak debeloga i završnoga crijeva je i u Hrvatskoj i u svijetu veliki javnozdravstveni problem. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debeloga i završnoga crijeva usmjeren je upravo na rano otkrivanje promjena, polipa koji mogu dovesti do nastanka raka ili k ranom otkrivanju raka debeloga i završnoga crijeva. Unatoč svim naporima, činjenica je da se ovaj karcinom i dalje – nažalost, otkriva u uznapredovalom stadiju kada su šanse za potpuno izlječenje jako male. Zato, pobijedite nelagodu i obavite pregled. Odazovite se na pregled koji vam može spasiti život i potaknite svoje najbliže da učine isto.
TKO JE CILJNA SKUPINA ZA OVAJ PROGRAM I KOLIKO ČESTO SE ON PROVODI?
Za osobe prosječnog rizika u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debeloga i završnoga crijeva, testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici treba provoditi u osoba u dobi od 50 do 74 godine svake dvije godine.
ŠTO JE RAK DEBELOG CRIJEVA?
Rak debeloga i završnoga crijeva jedno je od najčešćih sijela raka. U Hrvatskoj je rak debeloga i završnoga crijeva najčešći zloćudni tumor u oba spola. U Hrvatskoj svaki dan od raka debeloga i završnoga crijeva oboli devet do deset osoba, a umre njih šestero. Otkrivanjem raka debeloga i završnoga crijeva u ranoj fazi bolesti mogu se spasiti mnogi životi. Bolest se može otkriti u ranom stadiju kada su izgledi za izlječenje zaista veliki. Ono što je još značajnije je da se mogu otkriti promjene koje prethode nastanku raka debeloga i završnoga crijeva, a to su tzv. polipi – izrasline koje imaju potencijal pretvoriti se u zloćudne i koje se tijekom pregleda debeloga i završnoga crijeva mogu u cijelosti odstraniti bez operacije u smislu rezanja trbuha. Tako se rak debeloga i završnoga crijeva nikada neće ni razviti.
ŠTO ZNAČI RANO OTKRIVANJE RAKA DEBELOG CRIJEVA?
Rak debeloga i završnoga crijeva razvija se sporo tijekom više godina i u početku osoba nema nikakve simptome. Primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave uočljivi znakovi bolesti. Ranim otkrivanjem postižu se veliki izgledi izlječenja. Najčešća metoda ranog otkrivanja je pregled stolice na okom nevidljivu krv u stolici što je često prvi znak bolesti debelog crijeva. Promjene koje se otkriju u stadiju polipa mogu se u potpunosti odstraniti tijekom pregleda crijeva savitljivim instrumentom – kolonoskopom čime se sprečava zloćudna transformacija u karcinom. Te osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.
KAKO SE BOLEST RAZVIJA?
Rak debeloga crijeva i rektuma najčešće se razvija iz pretkancerogenih promjena na sluznici koje se nazivaju polipi, točnije adenomi. Polipi-adenomi s godinama se mogu promijeniti na način da se iz polipa razvije rak. Ovaj proces napreduje prilično sporo. Ako je rak u trenutku dijagnoze ograničen samo na polip, lako se može odstraniti i tada kirurško i/ili onkološko liječenje nije ni potrebno. No, ako bolest napreduje i počne se širiti po tijelu, liječenje može biti teško i nažalost u velikom postotku slučajeva neuspješno. Upravo zbog toga promjene u debelom crijevu treba otkriti što prije.
TKO JE NAJUGROŽENIJI?
Rizik od oboljenja od raka debeloga i završnoga crijeva povećava se s dobi. Najveći broj oboljelih su stariji od 50 godina, ali na žalost ponekad ova bolest može pogoditi i mlađe. Posebno su ugroženi najbliži srodnici bolesnika koji su oboljeli od raka debeloga i završnoga crijeva (majka, otac, brat, sestra itd.) u mlađoj životnoj dobi, zatim bolesnici koji pate od kroničnih upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis) te bolesnici kojima su već otkriveni polipi.
KAKO SE UKLJUČITI U NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA?
U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva pozivaju se osobe oba spola od 50 do 74 godine na testiranje stolice na prisutnost krvi. Pozive šalje Zavod za javno zdravstvo. Prvi poziv sadrži informativni letak i povratnu omotnicu s plaćenim odgovorom. Na poleđini poziva nalazi se “Pristanak za uključivanje u program”. Nakon što pošaljete svoj pozitivni odgovor, tj. pristanak za uključivanje u program, poštom vam dolazi omotnica s tri test-kartona za nanošenje uzoraka stolice i detaljne upute kako nanijeti uzorke stolice, koji se nakon uzorkovanja poštom besplatno šalju u priloženoj povratnoj omotnici na očitanje u pripadajući zavod za javno zdravstvo. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled zbog otkrivanja uzroka krvi u stolici.
ŠTO ZNAČI POZITIVAN TEST NA OKULTNO KRVARENJE (KRVARENJE IZ PROBAVNOG TRAKTA KOJE NIJE VIDLJIVO GOLIM OKOM)?
Ako je rezultat pretrage pozitivan, to znači da je u uzorcima stolice pronađena krv. To nikako ne znači da imate rak već da je u crijevima došlo do krvarenja i što prije treba otkriti uzrok. Zato ćete u slučaju pozitivnog nalaza iz Zavoda za javno zdravstvo poštom dobiti uputnicu za kolonoskopiju s terminom pregleda i recept za sredstvo za čišćenje crijeva. Vaš liječnik obiteljske medicine će biti obaviješten o pregledu te mu se možete obratiti za savjet.
ŠTO ZNAČI NEGATIVAN NALAZ?
Ako se u uzorcima stolice ne pronađe krv, nalaz će biti negativan. To znači da se u crijevima vrlo vjerojatno ne događa ništa neuobičajeno pa ćete ponovo dobiti poziv na testiranje za dvije godine. No, bez obzira na negativan nalaz, uvijek treba osluškivati svoje tijelo i pratiti njegovo funkcioniranje, a osobiti treba obratiti pažnju na redovitost stolice.
POKRIVA LI OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE SUDJELOVANJE U PROGRAMU?
Sudjelovanje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj pokriva vaše obvezno zdravstveno osiguranje. Program se provodi pod pokroviteljstvom i u suradnji Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatskog gastroenterološkog društva.
ŠTO ZNAČI PREVENCIJA RAKA DEBELOG CRIJEVA?
Moglo bi se reći da postoje tri strategije u prevenciji raka debelog crijeva. Primarna prevencija je usmjerena na smanjenje rizika nastanka raka debelog crijeva i uglavnom se temelji na promjeni načina života, ponajprije promjeni prehrambenih navika. Sekundarna prevencija predstavlja rano otkrivanje promjena sluznice debelog crijeva s osnovnim ciljem da se po ranom otkrivanju promjene sluznice debelog crijeva poput adenoma i nazubljenih izraslina debelog crijeva u cijelosti uklone, te na taj način spriječi potencijalni nastanak raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva je sekundarna mjera prevencije. Treći oblik strategije jest tercijarna prevencija. Ona se naslanja na sekundarnu prevenciju te se ponajprije zasniva na postupcima koji slijede nakon što su adenom ili nazubljene izrasline debelog crijeva, odnosno rak debelog crijeva otkriveni i u cijelosti uklonjeni.
JE LI POTREBNO BITI NA POSEBNOJ PREHRANI TIJEKOM TESTIRANJA NA KRV U STOLICI?
Prema novim smjernicama za provedbu probira, preporuka je da se ne provode ograničenja u prehrani ni lijekovima, osim što se preporučuje smanjiti uzimanje vitamina C tri dana prije testiranja i tijekom samog testiranja jer bi moglo doći do lažno pozitivnog nalaza. Preporučuje se odgoditi testiranje ako krvarite iz hemoroida ili mokraćovoda ili imate proljev ili menstruaciju. U pismu se nalazi jednostavna uputa sa slikovnim prikazom o pripremi i načinu testiranja tri sanitarna predloška za testiranje, tri test-kartona za testiranje oku skrivene krvi u stolici, kartonski štapići, plastična zip-vrećica za spremanje testova i anketni upitnik.
ŠTO JE TO KOLONOSKOPIJA I KAKO SE PRIPREMITI?
Kolonoskopija je pretraga prilikom koje liječnik specijalist savitljivom cijevi, kolonoskopom, na kojoj je mala kamera, pregledava čitavo debelo crijevo koje prije pretrage treba biti dobro očišćeno. Ako se prilikom pretrage otkriju polipozne promjene ili postojanje neke druge sumnjive tvorbe, uzima se komadić tkiva za analizu, a uvijek se nastoji i polip u cijelosti odstraniti. Kolonoskopija je pomalo neugodna, ali za većinu ljudi je bezbolna. Vrlo je važno da dobro pročitate upute za pražnjenje tj. čišćenje crijeva jer što je bolje crijevo očišćeno, pretraga je lakša i bezbolnija, a nalaz pouzdaniji.
JE LI ISTINA DA JE, UNATOČ VELIKOJ UČESTALOSTI, RAK DEBELOG CRIJEVA KARCINOM KOJI JE NAJLAKŠE SPRIJEČITI?
Iako je učestalost velika, karcinom debelog crijeva jedan je od karcinoma koji se zaista može prevenirati pravilnom prehranom i zdravim načinom života. Iako postoje brojni uzroci koji mogu dovesti do pojave raka debelog crijeva, uključujući i genetsku predispoziciju, pravilna prehrana s dovoljnim unosom prehrambenih vlakana i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola uistinu mogu biti veliki korak u borbi protiv pojave ovog raka.
Rak debelog crijeva vrlo je tiha bolest koja se u tijelu može razvijati godinama bez vidljivih znakova. No, ako se pojave neki od simptoma poput niže navedenih odmah se savjetujte sa svojim liječnikom jer ove simptome treba shvatiti ozbiljno. Vaš liječnik treba biti upoznat sa simptomima te vas uputiti u daljnje korake.
SImptomi koji ukazuju na važnost brzog pregleda:
- Vidljivo krvarenje u stolici,
- Promjena načina pražnjenja crijeva (naizmjenično pojava zatvora i proljeva, crna stolica, tanka stolica),
- Osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
- Pojava neobjašnjive anemije
- Ponavljajuća bol u trbuhu i zdjelici i/ili
- Nenamjerni gubitak tjelesne težine
ŠTO MOŽEMO SAMI UČINITI KAKO BI PREVENIRALI RAK DEBELOG CRIJEVA?
Na pojavu raka debelog crijeva utječu brojni čimbenici i jedan od njih je svakako način života, a to je čimbenik na koji svi možemo utjecati i mijenjati ga. Najvažniji savjeti su:
- Odreći se pušenja te prekomjernog konzumiranja alkohola
- Redovito se kretati – već svakodnevna šetnja u trajanju od 30 minuta je dovoljna
- Poboljšati prehrambene navike
- Smanjiti konzumaciju crvenog, prerađenog i dimljenog mesa
- Povećati unos prehrambenih vlakana u prehrani
- Uspostaviti redovitu probavu tj. pražnjenje crijeva
- Održavati normalnu tjelesnu težinu
- Slušati svoje tijelo i posjetiti svog liječnika ukoliko primijetite probleme sa crijevima
- Redovito sudjelovati u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, ali i poticati druge da sudjeluju.
Dodatni čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva ili rektuma, a to su:
- Pušenje
- Pretjerano konzumiranje alkohola
- Neuravnotežena prehrana sa prekomjernim konzumiranjem crvenog mesa i nedovoljnim unosom vlakana
- Prekomjerna tjelesna težina
Nedvojbeno postoji složeno djelovanje niza čimbenika: okolišnih, nasljednih i prehrambenih.
Sadržaj omogućio Donat
