Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj provodi se od 2012. godine i uključuje provođenje testa probira, odnosno uzimanje konvencionalnog Papa-testa prema smjernicama ginekoloških i citoloških društava koje su u skladu s EU smjernicama. Unatoč dobroj organiziranosti programa u kojem sudjeluju brojne institucije, informiranost pacijentica o karcinomu vrata maternice te općenito znanje o humanom papiloma virusu (HPV), nastanku i razvoju HPV infekcije te o mogućnostima cijepljenja protiv HPV-a zabrinjavajuće je mala.
– Velik dio pacijentica ne zna da se Papa-test koristi u dijagnostici karcinoma vrata maternice i da je znatno manje pouzdan u otkrivanju karcinoma endometrija ili jajnika. Upravo je prvi korak u sprečavanju raka vrata maternice kontinuirano informiranje žena o nastanku bolesti i mogućnostima prevencije kako da bi preuzele odgovornost za svoje zdravlje i umanjile mogućnost nepovoljnih ishoda i komplikacija – ističe dr. sc. Lada Šumilin, dr. med. specijalistica ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Aviva.
Nedovoljna informiranost o ozbiljnosti, napredovanju i posljedicama karcinoma vrata maternice te o učinkovitosti redovitih ginekoloških pregleda u postavljanju rane dijagnoze kada je stopa izlječenja velika glavna je prepreka u borbi protiv ove ozbiljne bolesti. Liječnica ističe da je zbog svega toga iznimno važno podizanje svijesti i edukacija populacije na višoj razini koja bi, osim državnih institucija i ginekologa, trebala uključiti liječnike obiteljske medicine, srednje škole i roditelje.
– Adekvatan pristup informacijama putem letaka, interneta ili predavanja pomogao bi mladim ženama stjecanje uvida o važnosti zaštite pri spolnom odnosu, redovitih preventivnih ginekoloških pregleda te o mogućnostima i dobrobiti cijepljenja protiv HPV-a – navodi.
Kako se virus prenosi?
Virus HPV-a prenosi se spolnim kontaktom. Većina ljudi bar je jednom u životu bila u kontaktu ili zaražena virusom. Najveći broj infekcija prođe nezamijećeno s obzirom na to da prisutnost virusa obično ne izaziva nikakve simptome. Drugo pitanje koje nerijetko zabrinjava pacijentice jest pitanje vremena kad su se zarazile. Infekcija virusom HPV-a može se aktivirati i izazvati promjene na stanicama nakon više godina mirovanja u klinički neaktivnom stanju. Zato je nemoguće utvrditi vrijeme kad je infekcija nastala i tko je od partnera prijenosnik zaraze. Ohrabrujuća je činjenica da većina infekcija prolazi spontano zahvaljujući imunološkoj reakciji organizma, što se odražava poboljšanjem nalaza Papa-testa u razdoblju od nekoliko mjeseci – objašnjava ginekologinja.
Kod malog broja žena dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može uzrokovati premaligne promjene vrata maternice ili u težim slučajevima nekontroliran rast stanica i rak. Za razvoj raka ovog sijela obično je potreban dulji period (10-15 godina). Zbog toga se najčešće dijagnosticira kod žena koje dugi niz godina nisu bile na ginekološkom pregledu.
Test koji otkriva abnormalnosti stanica
Probir, odnosno testiranje na rak vrata maternice osoba koje nemaju simptome omogućava rano otkrivanje abnormalnosti stanica vrata maternice u fazi kada su promjene izlječive. Tako se probirom može spriječiti nastanak i razvoj neizlječivog oblika raka.
– Primarni test probira za karcinom vrata maternice je Papa-test. Radi se o jednostavnom, neinvazivnom uzorkovanju malih količina stanica iz rodnice, površine i kanala vrata maternice, nakon čega slijedi mikroskopska analiza uzorka u citološkom laboratoriju. Kod normalnog nalaza Papa-testa nisu nađene promijenjene stanice. Abnormalan nalaz tog testa upućuje na prisutnost promijenjenih stanica i zahtijeva dodatne dijagnostičke pretrage i liječenje, ovisno o stupnju odnosno težini promjena. Daljnja obrada uključuje testiranje na HPV, kolposkopiju (promatranje vrata maternice pod mikroskopom), a kod težih promjena biopsiju (uzimanje uzorka tkiva maternice za patohistološku dijagnozu) i konizaciju (dijagnostičko-terapijski postupak uzimanja većeg dijela tkiva vrata maternice, tzv. konusa, koji se dalje šalje na patohistološku analizu) – ističe liječnica. Prema Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj, optimalan interval između dva Papa-testa (ako su prethodni nalazi bili uredni) je tri godine u životnoj dobi od 25 do 49 godine i pet godina u dobnoj skupini od 50 do 64 godine.
Narušena kvaliteta života
– Suočavanje s dijagnozom raka vrata maternice, nerijetko u već uznapredovalom stadiju, negativno utječe na kvalitetu života oboljelih žena. Dolazi do znatne promjene dotadašnjih životnih okolnosti s pojavom brojnih kratkoročnih i dugoročnih fizičkih i
psihičkih problema. Žene se suočavaju s boli, strahom, tjeskobom prije i tijekom liječenja. Radikalnost opsežnih operativnih zahvata i lokalna terapija zračenjem imaju niz nuspojava, od visoke razine akutne boli tijekom liječenja do naknadnog razvoja kroničnih tegoba poput umora, kronične boli u području rodnice, mokraćnog mjehura, crijeva, razvoja seksualnih problema, promjena reproduktivnih mogućnosti, financijskih poteškoća, otežane socijalne adaptacije te stvaranja manje vrijedne slike o vlastitom tijelu nakon terapije – naglašava ginekologinja. Dostupnost informacija, kontinuirana profesionalna podrška u sklopu savjetovanja i edukacija iznimno su važni u procesu liječenja jer djeluju pozitivno na psihičko i fizičko zdravlje. Liječenje ovisi o stadiju, obliku i težini bolesti. Predstadiji bolesti, odnosno abnormalnosti stanica u obliku displazija nakon adekvatno provedenog dijagnostičkog postupka mogu se uspješno liječiti lokalnom terapijom ili manjim kirurškim zahvatima poput konizacije. Svi terapijski postupci izvode se prema postojećim smjernicama, ovisno o stupnju displazije – ističe liječnica te dodaje kako liječenje pacijentica kod kojih je postavljena dijagnoza karcinoma vrata maternice počinje određivanjem stadija i gradusa bolesti:
– Individualan pristup svakoj pacijentici iznimno je važan u odabiru vrste liječenja, osobito kad se radi o mlađim, seksualno aktivnim pacijenticama kada se teži što poštednijem obliku operativnog zahvata u cilju očuvanja reproduktivnih sposobnosti, ako stadij bolesti to dozvoljava. Kirurški zahvati su terapija izbora kad je riječ o ranom stadiju karcinoma vrata maternice. Liječenje uznapredovalih oblika invazivnog karcinoma uz radikalne kirurške zahvate uključuje adjuvantno zračenje i kemoterapiju – zaključila je dr. Šumilin i dodala da je liječenje karcinoma vrata maternice zbog svojih dugoročnih posljedica na opće fizičko i psihičko stanje žene iznimno zahtjevno i specifično. Uz individualan pristup svakoj pacijentici liječenje zahtijeva multidisciplinarnu suradnju ginekologa, radiologa, onkologa i psihologa.
Rak vrata maternice Dariji Ivanjek (39) dijagnosticiran je prije osam godina. Iako dobro pamti kako se osjećala i što je sve prošla u borbi protiv ove zloćudne bolesti, danas može reći da je zdrava i sretna što je sve iza nje i što ima priliku ostvariti sve svoje želje i snove. Mnoge žene koje boluju od raka vrata maternice zbog neumjesnih i ružnih komentara o svojoj bolesti neće govoriti. Daria se svoje dijagnoze nije nikad sramila i od samog početka otvoreno govori o njoj, prije svega kako bi potaknula druge žene da brinu o svom zdravlju, redovito odlaze na ginekološke preglede, a možda najvažnije – da zapamte da nisu same.Olakotna okolnost u njezinu slučaju možda je i činjenica da je i sama medicinske struke. Već 19 godina radi kao medicinska sestra, sad je u ambulanti obiteljske medicine DZ Istok u Zagrebu. obaveze, kao i do trenutka kada mi je otkrivena dijagnoza – pojašnjava Daria te otkriva kako je saznala da boluje od raka vrata maternice u listopadu 2015. godine, i to slučajnim pregledom, a valja istaknuti da je redovno odlazila na preventivne ginekološke preglede.ali ne gubite nadu, vjeru i samo hrabro naprijed jer jedino tako možeš pobijediti bolest i pomoći samoj sebi. Uvijek idemo s mišlju da se nama dijagnoza raka ne može dogoditi, tako sam mislila i ja jer nisam imala nijedan simptom, ma na kraj pameti nije mi bilo da ću na Papa-testu vidjeti križić uz dijagnozu karcinoma. Susretala sam se na radnom mjestu s pacijenticama koje su svoje simptome zanemarivale i nažalost dolazile su na pregled kada je već bilo vidljivo o čemu se radi i kad su, naravno, šanse za preživljavanje samim time manje. Zato je bitno redovito odlaziti na preglede, jer rano otkrivanje karcinoma znači i potpuno izlječenje – kaže Daria Ivanjek savjetujući sve žene, posebno pacijentice starije životne dobi, da jednom godišnje odu ginekologu, bile spolno aktivne ili ne, jer bolest ne pita za godine.
