Promjene tlaka i vanjskih temperatura mogu predstavljati ozbiljan stres za organizam, pa je tako proljeće, kao i jesen, nepovoljno godišnje doba za oboljele od gastritisa.
Ljudi se vrlo često žale na probleme sa želucem, a neugodne tegobe poput mučnina i bolova, osjećaja težine te nadutosti i žgaravice vrlo dobro su poznate onima koji boluju od kroničnog gastritisa, koji je ujedno i najčešći oblik. No, za razvoj gastritisa kriva je i loša prehrana, stres, alkohol, pa čak i loše nasljeđe.
Poremećaji krvi
– Gastritis je zbirni pojam kojim se opisuju upalne promjene želučane sluznice. Klasifikacija gastritisa obavlja se temeljem težine oštećenja sluznice, područja želuca koje je zahvaćeno ili pak vrstama upalnih stanica.
Neulkusna dispepsija ili “loša probava” je čest problem, često prisutan i uz kronični gastritis. Manifestira se osjećajem punoće u trbuhu, boli u žličici ili pritisku i osjećaju nelagode koji se javljaju pri uzimanju hrane. Uz navedene simptome ponekad dispepsiju opisujemo i prisustvom žgaravice, podrigivanja, mučnine, flatulencije i nadutosti. Etiologija dispeptičkih tegoba nije jedinstvena, ali najčešće je povezana s bolestima želuca i dvanaesnika – objašnjava prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.
Doktor Krznarić ističe kako su endoskopske pretrage i histološka analiza sluznice želuca osnovne metode kojima se dijagnosticira kronični gastritis.
Željko Krznarić, Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Pod povećanim rizikom za nastanak gastritisa svakako su osobe starije od 60 godina, one osobe koje uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove te oni koji boluju od perniciozne anemije, poremećaja krvi ili limfnog sustava.
Nespecifične metode
– Kronični gastritis može biti uzrokovan i autoimunim poremećajem, degeneracijom stijenke želuca zbog starosti ili dugotrajnom iritacijom sluznice zbog povrata žuči u želudac. Kronični gastritisi se najjednostavnije mogu podijeliti na one prouzročene bakterijom Helicobacter pylori i ostale. Poznato je da je H. pylori priznati sudionik u stvaranju karcinoma te je vrlo važno značenje kroničnog gastritisa i njegova liječenja – ističe dr. Krznarić i napominje da se gastritis najčešće liječi nespecifičnim načinima. Liječenje je specifično samo ako je uzrok poznat.
– Lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu (antacidi) ili drugi lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline obično će eliminirati simptome i poboljšati tijek bolesti. Lijekovi koji mogu prouzročiti gastritis trebaju se prestati uzimati. Dobro je da se bolničkim pacijentima koji su pod stresom i koji ne jedu daju lijekovi za smanjenje proizvodnje želučane kiseline ili lijekovi koji ju neutraliziraju – zaključuje dr. Krznarić.
Moje zdravlje u prodaji za 9,90 kn: Plan za proljeće – trenirajte jače, hranite se zdravije i osjećajte bolje
>>Koja hrana je najteža za želudac, čak i za najzdravijeg čovjeka?
>>Istina ili mit? Trudnica ima žgaravicu jer beba ima kosu
