Zatvaranje škola u slučaju pandemije ptičje gripe moglo bi usporiti širenje virusa i ograničiti broj zaraženih ljudi, rekli su stručnjaci.
Novo istraživanje objavljeno u poznatom časopisu «Nature» pokazuje kako bi se jedan od sedam slučajeva ptičje gripe mogao spriječiti da se škole zatvore na duže razdoblje.
Stručnjaci na poznatom britanskom sveučilištu «Imperial College» u Londonu upotrijebili su računalnu simulaciju da odrede kako bi zatvaranje škola utjecalo na širenje virusa ptičje gripe H5N1 koji je teoretski mutirao i prenosi se s čovjeka na čovjeka.
Otkrili su da bi zatvaranje škola moglo spriječiti jedan od sedam slučajeva ptičje gripe, usporiti pandemiju, i za 40% smanjiti broj zaraza u teoretski najgorem tjednu pandemije.
Otkriće podržava opciju u kojoj se ne koriste lijekovi, kao vrlo važnu za kontrolu širenja buduće pandemije ptičje gripe, zaključili su istraživači.
Jedan od autora istraživanja, dr. Simon Cauchemez, iz centra za modeliranje i analizu širenja pandemija, rekao je: «Naše istraživanje pokazuje da zatvaranje škola može biti korisna mjera kada je u pitanju širenje pandemije ptičje gripe.
Ipak, učinkovitost tog postupka bi poprilično ovisila o drugim mjerama, poput cjepiva i protuvirusnih lijekova, koje bi se poduzele.» Profesor Neil Ferguson, još jedan od autora istraživanja, upozorio je: «Zatvaranje škola na dulje vrijeme nije opcija koja se lako poduzima, jer ima veliki ekonomski i socijalni utjecaj, a stvarnu učinkovitost toga poteza na širenje bolesti je vrlo teško predvidjeti.»
Dodao je: «Unatoč tome što djeca ne bi bila u školi, ipak bi dolazila u doticaj s drugom djecom i odraslima u zajednici i širili bi virus preko tih kontakata.»
Virus gripe vrlo je varijabilan i podložan stalnim genetskim promjenama (mutacijama i izmjeni gena među grupama) te se pojavljuje u velikom broju podtipova i sojeva, od kojih samo manji broj uzrokuje izraženu bolest kod ptica. Jedan je takav patogeni soj, podtipa H5N1, prvi put zabilježen 1997. u Hong Kongu i od tada se proširio velikim dijelom Azije i istočne Europe.
Strahuje se da bi se taj soj mogao promijeniti tako da se može prenositi među ljudima.
Lovro Lamot, dr.med.
