Znanstvenici se već dugo pitaju zašto su ljudi jedini sisavci koji
prolaze kroz ovu promjenu u životu, dok su ženke svih ostalih sisavaca
reproduktivne i u starijoj dobi. Znanstvenici sa Sveučilišta u
Cambridgeu i Exeteru tvrde da je menopauza odgovor na suparništvo između
svekrva i snaha, odnosno načina na koji organizam starije žene odgovara
nakon što mlađa, ljepša i plodna žena uđe u obitelj.
Dolazak snahe u obitelj, za majku njezina muža to na neki način
predstavlja prekretnicu u životu gdje ona mora birati između toga hoće
li sama imati još djece ili će pomoći u odgajanju unuka.
Ako obje generacije žena imaju djecu, postojat će nadmetanje za hranu,
novac i ljubav, sve čega ponekad nema dovoljno. Ali ako se svekrva
pritaji, mlađa žena će imati svu moć da razmazi svoju djecu. Što više
djece snaha ima, i što su zdravija, to su veće šanse da će njeni geni
živjeti i dalje.
Starije žene, ipak, neće potpuno izgubiti jer će pomaganjem u odgoju
svoje unučadi sačuvati i budućnost vlastitih gena. I tako su se
evolucijom starije generacije žena odlučile za opciju da sudjeluju u
odgoju unučadi, umjesto da imaju još vlastite djece, tvrdi novi broj
časopisa New Scientist.
Prijašnje studije su pokazale da ako baka obasipa novorođenče ljubavlju
i pažnjom, veće su šanse djetetova opstanka, što također govori u
prilog teoriji koja povezuje menopauzu i unuke. Kad bi baka mogla imati
još vlastite djece, ne bi se toliko mogla posvetiti unucima.
Još jedna teorija pak kaže da menopauza način na koji priroda potiče
žene da rode dok su još mlade, čime se smanjuje rizik da umru dok
njihova djeca još nisu sposobna brinuti se sama za sebe.
(K.B.)
ČUDNE LI PRIRODE
Snahe i unuci 'krivci' za menopauzu
