Najteža bolest koja zahvaća područje usne šupljine je rak pločastih stanica. Često rabljeni medicinski termin je „oralni karcinom“. To je zloćudna bolest sluznice koja oblaže sve strukture u usnoj šupljini. Kao i većina zloćudnih bolesti, rak usne šupljine je smrtonosna bolest ukoliko se ne liječi. U Hrvatskoj, kao i bilo gdje drugdje u svijetu, većina slučajeva otkriva se kasno, u uznapredovalim stadijima. Glavni razlog za to je taj što u ranijim stadijima najčešće ne uzrokuje bol. Tada je potrebno provesti vrlo opsežan kirurški zahvat, zračenje, katkad i kemoterapiju. Posljedice takvog liječenja su vrlo teške, jer stradavaju brojne strukture usta, čeljusti i lica, a šansa za preživljavanje se smanjuje ispod 40%. Stoga je imperativ kojem težimo rak usne šupljie otkriti u najranijoj fazi, kad je liječenje jednostavno i rezultati ozdravljenja veći od 80%
U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 450 novih slučajeva raka usne šupljine, a od njegovih posljedica godišnje umire oko 350 osoba. Taj je broj podjednak godišnjem broju poginulih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj. Taj je broj veći od zbroja svih umrlih od raka vrata maternice i od melanoma godišnje.
Stomatolog ima veliku potencijalnu ulogu za ranije otkrivanje raka usne šupljine, ali i profesionalnu i etičku odgovornost. On svakodnevno ima priliku kratkim, jednostavnim i potpuno bezbolnim pregledom utvrditi postoji li kakva sumnjiva promjena usne šupljine na koju bi trebalo reagirati upućivanjem specijalistima oralne medicine radi dodatne dijagnostičke obrade. Pacijentu rano otkriti rak stomatologu predstavlja najveći profesionalni uspjeh. Time je jednoj osobi spasio život, a cijeloj obitelji spriječio gubitak voljene osobe. Osobna gratifikacija takvog ishoda neusporediva je s ostalim uspjesima u karijeri stomatologa. To je ujedno najveći učinak koji naša struka može imati na zdravlje naših građana.
Dok je rak usnice posljedica UV zračenja, rak usne šupljine najčešće se javlja u ljudi koji u većim količinama uživaju duhan i alkohol, poglavito u starijih muškaraca. Te bi osobe trebale, ako ne uspiju otkloniti navike, svjesno od svojeg stomatologa tražiti da im napravi pregled sluznice usne šupljine sa svrhom identifikacije sumnjivih promjena. U 5 do 10% osoba koje se razbole ne uspiju se uočiti navedeni čimbenici rizika. Kada bi svaki stomatolog tijekom svake posjete svim svojim pacijentima rutinski temeljito pregledao sluznicu, broj kasno otkrivenih i uznapredovalih slučajeva bi se zasigurno smanjio. Kompetentan stomatolog samo je jedan dio mogućeg rješenja problema kasne dijagnostike. Drugi dio rješenja je informirani građanin koji posjeduje svijest o rizicima razvoja raka usne šupljine.
Stoga će se u drugom tjednu travnja na Stomatološkom fakultetu po deseti puta obilježavati „Svjetski tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata“. Dana 13. travnja naši će građani bez najave i bez uputnice moći doći na Stomatološki fakultet u Zagrebu, ulica Ivana Gundulića 5, gdje će na Zavodu za oralnu medicinu između 9 i 12 sati moći napraviti pregled usne šupljine. Slična se aktivnost provodi i u Stomatološkoj poliklinici Zagreb u Perkovčevoj ulici, kao i u Splitu, Rijeci i Osijeku, pod okriljem Hrvatskog društva za oralnu medicinu HLZ-a. Takvom aktivnošću nastojimo među našim građanima podići svijest o toj smrtonosnoj bolesti, kako bi ih što više svojeg stomatologa pitalo: „Jeste li mi napravili i pregled sluznice usne šupljine sa svrhom ranog otkrivanja raka?“.
Prof.dr.sc. Ivan Alajbeg, dr.med.dent., spec. oralne medicine
Predsjednik Radne skupine za rano otkrivanje oralnog karcinoma Ministarstva zdravstva RH
