Stalno peckanje i suzenje očiju, hunjavica, začepljen nos i kihanje – simptomi su koji ovih dana muče mnoge alergične na ambroziju, a zbog peludi u zraku, umjesto pod stablima u hladu terase kafića, alergični kavopije prisiljeni su se skrivati u unutrašnjosti kafića.
Ne pomažu ni akcije
Usred smo sezone alergija na korov – kraj kolovoza i rujan vrijeme su te sezonske alergije. Unatoč brojnim akcijama i propisima za uništenje ambrozije, nje i te kako ima posvuda.
– Alergije su generalno u porastu u posljednje vrijeme i zasigurno je svake godine oko deset posto više pacijenata s alergijskim rinitisom – govori dr. Saša Srića, pulmolog s Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu.
Iako nam se čini da je oko nas jako puno ljudi alergičnih na ambroziju, još je veći porast broja alergija zabilježen u prvom dijelu godine, i to na brezu. Naime, sezonske alergije počinju već u siječnju i veljači kada liječnici bilježe pojačane simptome alergije na johu i lijesku, zatim slijedi sezona alergije na breze. – Ove je godine izrazito puno polenacije, dakle jako puno peludi, i zato je više alergijskih reakcija. Breza je ove godine izazvala jako puno alergijskih reakcija: curenje nosa, svrbež nosa i očiju, uzastopno kihanje i često otežano disanje i “sviranje” u prsima. Ambrozije je ipak nešto malo manje, otprilike dvadesetak posto manje nego prošle godine, za razliku od alergija na breze kojih je ove godine bilo dvadesetak posto više u odnosu na prethodnu sezonu – ocjenjuje dr. Srića.
Generalno, alergijske reakcije u porastu su i raste broj ljudi koji pati od njih. Jednako se to donosi na spomenute sezonske alergene kao i na tzv. cjelogodišnje (grinje, kućna prašina, pseće ili mačje dlake...). Ono što je posebno zabrinjavajuće jest činjenica da se kod oko 20 posto pacijenata sa simptomima alergijskog rinitisa ujedno razvije i astma.
Alergije su u porastu jer je u ljudskom okolišu sve više alergena. Skoro svaki drugi alergičar zapravo ne zna na što je alergičan, jer se, primjerice, standardnim kožnim “prick” testom testira na dio alergena, dok ih je u prirodi puno više. Daju im se neki od oralnih antihistaminika koji sprečavaju alergijsku reakciju ili kombinacija antihistaminika i lokalnog nazalnog kortikosteroida. U manjem broju slučajeva, kada pacijenti ne reagiraju na terapiju, opisuje dr. Srića, radi se hiposenzibilizacija (davanje alergena u maloj dozi, pod jezik ili potkožno).
Češće kod mlađih
Ono što još uvijek neke čudi jest činjenica da su alergije bolest koja se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi.
– Neki pitaju kako to da sam odjednom alergičan, a nikad nisam bio. Čak su me to pitali i liječnici. Međutim, moguće je da pacijent postane alergičan u starijoj dobi; moguće da dosad nije bio alergičan ili da je bio, ali da simptomi nisu bili toliko izraženi. Alergije se češće javljaju u mlađoj životnoj dobi, ali mogu se javiti u bilo kojoj dobi – ističe dr. Srića. Živimo pod staklenim zvonom, prezaštićeni i sve slabijeg imuniteta pa su alergije bolest modernog doba.
>>U kućnoj prašini kriju se i opasni toksini: Uzrokuju neplodnost i rak
POTEMA je jedino dokazano i od njemačkog instituta certificirano riješenje za antibakterijsko dubinsko čišćenje madraca. CLEAN DREAMS (obrt za čišćenje madraca) čisti sve madrace od grinja i svih čestica koje se nalaze u njemu i to u vašem domu, i madrac se može odmah koristiti.