Danas vjerojatno ne postoji osoba koja nije čula za lutku Barbie. Ta je lutka obilježila djetinjstva mnogih djevojčica i vjerojatno je se još i danas mnoge od njih sjećaju s određenom dozom nostalgije. Svi je pamtimo kao zgodnu plavušu i ikonu američke ženstvenosti.
Mnogi inozemni mediji ovih su dana posvetili svoj medijski prostor ovoj planetarno popularnoj lutki jer bi, po nekim informacijama, 9. ožujka trebala navršiti 50 godina. Naime, baš na taj dan američka tvrtka Matel pustila je Barbie u prodaju.
U Šangaju otvorena najveća Barbie trgovinaNo, postoji i druga strana priče ove nekada mega popularne lutke koju je jednom prilikom obijelodanio londonski „The Time“. Naime, danas bi Barbie, iako tako ne izgleda, imala preko 50 godina što dokazuje da je njezin tvorac bio prilično dalekovidan kada je stvorio ljepoticu koja je čak i u drugom stoljeću zadovoljala sve kriterije ženske ljepote.
Opće je poznato mišljenje da je Barbie nastala u Americi i to u poznatoj tvornici igračaka Matel, no istina je nešto drugačija. Ova gotovo „najdugotrajnija“ igračka na svjetskom tržištu, svjetlo dana „ugledala“ je u jednom malenom naivnom gradiću u blizini Nuremberga, a njezin tvorac nije Amerikanac, već Nijemac, a ono što je još zanimljivije jest da njezino pravo ime nije Barbie, već Lili.
No, krenimo od samog početka. Prva inkarnacija Lili bila je 1952. godine i to u obliku crtanog lika, koji je izlazio u njemačkim dnevnim novinama „Bild Zeitung“, a osmislio ju je crtač Betuhin koji je imao ideju na papiru stvoriti nevinu, a opet seksi djevojku s licem anđela i malim prepoznatljivim prčastim lnosićem. Kroz neko vrijeme, Lili je postala toliko poznata da je njezin stvoritelj na papiru predložio da je materijaliziraju kako bi je dijelili na poklon posjetiteljima i suradnicima novina.
Nakon napornih pokušaja da nađe istinskog majstora u pravljenju igračaka, Betuhin je konačno pronašao Rolfa Haussera, sina poznatog tvorca igračaka, koji je sa svojim bratom Kurtom osnovao malu uspješnu tvrtku za proizvodnju igračaka „O&M Hausser“. Vidjevši je na papiru, Rolf je pristao stvoriti lutku koja svojim oblinama i tijelom podsjeća na zrelu ženu i uspio je u naumu.
Lili se na tržištu našla u kolovozu 1955. godine te je preko noći ostvarila prilično dobar uspjeh. Bila je to jedina lutka koja nije imala izgled djeteta, a pravu revoluciju napravili su i njezini fleksibilni udovi. Popularnost je dignula i njezina odjeća za svaku priliku- od večernjih haljina, sportskih kompletića i badića, koju je dizajnirala Rolfova punica, Martha Maar.
Ta je dizajnerica odjeće za lutke postala toliko poularna da su se nakon njezinih mini kreacija šivale i one u prirodnoj veličini. Ona je čak prva osmislila mini suknje koje su nekoliko godina kasnije ušle u modu po cijelome svijetu. Lili i njezina odjeća tražili su se po zapadnoj Europi, a prodavali su se, u vrlo malim količinama, i u Velikoj Britaniji i SAD-u. Rolf Hausser imao je toliko narudžbi da ih nije nije sve uspio napraviti jer mu je nedostajalo radne snage i matreijala.
Godinu dana kasnije, 1956. godine, suosnivačica poznate američke tvrtke Matel, Ruth Handler, bila je sa svojom obitelji na turističkom putovanju u Lucernu u Švicarkoskoj. Priča se da je kći Ruth Handler, Barbara, hodajući gradom u izlogu trgovine ugledala Lili te je zatražila od majke da joj je pokloni.
Ruth Halndler ostala je ugodno iznenađena vidjevši lutku te je predvidjela njezin uspjeh na američkom tržištu. Brže bolje kupila je lutku te je stavila u svoju aktovku, a povrtakom u domovinu predložila je Matelu da napravi repliku Lili. Njezini zaposlenici brže bolje odletjeli su u Japan kako bi našli odgovarajučeg tvorca igračaka i do 1959. godine izrađena je replika Lili, ali joj je nadjenuto novo ime- Barbie, koje je nova lutka dobila po Ruthovoj kćeri Barbari.
Iste godine Barbie se našla na američkom tržištu, te je postigla enormni uspjeh. Kako se posao proširio u Europu, Barbikin prvi tvorac ubrzo je ostao bez ičega jer nije mogao pratiti veliku tvrtku kao što je Matel.
Brat Ken, vidjevši što se događa prodao je svoj udio u tvrtci, a Rolf, na nagovor svojeg brata nije želio ulaziti u sudske sporove s Matelom te je, kako bi preživio, bio prisiljen prodati autorska prava novim proizvođačima zanosne lutke Lili. I tako je preko noći ova njemačka lutka postala ikona i američki simbol s kojim se još i danas igraju djevojčice diljem svijeta.
