Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Vinarija Sanctum u Zagrebu

Ugledna slovenska vinarija demonstrirala je vinsku eleganciju, poglavito kod pinota crnog

25.04.2024.
u 12:42

U prostorijama Vrutka u Zagrebu gostovao je Marko Podkubovšek, osnivač i vlasnik ugledne slovenske vinarije Sanctum čija su vina doista iznimna, opravdano visokog renomea

U sve bogatijem svijetu vina u nas pronađe se ipak i nešto što bi se po priči i po kvaliteti moglo smatrati posebnijem. Takvo je bilo nedavno gostovanje Marka Podkubovšeka, vlasnika slovenske vinarije Sanctum, u Vrutku gdje smo imali prilike probati neka doista iznimna vina koja od tamo dolaze, kao i čuti osobnu priču osnivača vinarije koji ju sam karakterizira kao burgundsku. Podkubovšek je veći dio svojeg života proveo u Americi gdje je bio i uspješnim poslovnim čovjekom da bi se onda vratio u Sloveniju, neko vrijeme proveo i u Dubrovniku da bi onda odlučio pokrenuti vinariju iznad njegova rodnog mjesta Loče u Štajerskoj. Koja se iz početka nije zvala Sanctum.

- Zapravo sam je bio nazvao po ocu, Vlado! No, Amerikanci kojima sam bio donio svoje vino upozorili su me kako to previše sliči ruskom. I to nije baš najbolje za posao. Moja su vina ime Sanctum dobila za jedne večere s lokalnim župnikom koji je pinot crni volio piti za službe na Madagaskaru. Pijući moj pinot crni vrtili smo imena i stigli do 'spiritum sanctum'. Što sanctum znači pitao sam, odgovor je bio nešto pošteno, sveto... i to je bilo to, Sanctum, pričao je Podkubovšek.

Svakako je riječ o čovjeku bogate karijere i života koji se protežu na dva kontinenta. U SAD-u je 40 godina živio u New Yorku gdje je organizirao događaje za velike korporacije poput CNN-a, Coca Cole, a u životopisu, nalazimo, stoji i prva gala večera u zabranjenom gradu Pekingu gdje je za 400 ljudi pjevao i Luciano Pavarotti, u publici je bio i tadašnji kineski predsjednik Jiang Zemin. Naravno da se u takvom poslu dobije istančan osjećaj za dobre stvari, poput vina, gdje je kod Podbevšeka to nadogradnja na tradiciju koju poznaje od djeda i oca koji su imali svoje vinograde i pravili svoja vina.

- Na kraju karijere odlučio sam vratiti se i baviti se vinogradom. Tako sa u Lipoglavu kupio 1988. godine prve vinograde. Ubrzo smo ih restrukturirali, proizvodili pinot crni, chardonnay, uz njih laški rizling, sivi pinot i rajnski rizling. Učili smo i što tržište treba. Imali smo nagrađivana predikatna vina, no rijetki su bili oni koji su željeli platiti 100 eura za butelju. Nije imalo veze, ionako sam želio raditi vina s malim ostatkom šećera koja mogu piti svi, govori je okupljenima Pokubovšek dok su pred nas stizala prva vina na degustaciji koju je vodio poznati somellier Mario Meštrović.

Pet-nat Volk od crnog pinota bio je izvrstan uvod nakon kojega je uslijedio Chardonnay berbe 2022. a onda Chardonnay Prestige dvije godine stariji. Oba su vina odlična s tim da se već po imenu vidi distinkcija kod Prestigea koji se pravi od selekcije iz najboljih bačava hrasta u najboljim berbama. Podkubovšek vjeruje da intervencije u vino mogu biti samo minimalne, fermentacija je spontana s vlastitim kvascima u bačvama od slovenskog i francuskog hrasta gdje onda odležava na talogu. U bačvama je deset do 12 mjeseci, buteljira se bez filtriranja. Chardonnayji Sanctum lijepe su pojavnosti u čaši, zlatnožute boje s izraženim notama jabuke i marelice, kod Prestigea je izraženija kruška kojoj se pridružuje i hrast. Chardonnay je ostao i glavna sorta u vinogradima, uz pinot crni i syrah.

- Jako vjerujem u položaje, a syrah kod nas izuzetno dobro uspijeva. A isto je i s ostale dvije sorte, s ovim klimatskim promjenama i na ovim položajima te sorte daju najviše, kazao je.

Sve to ne znači da među Sanctumovim vinima nećemo pronaći i neke druge sorte koja daju iznimno intrigantna vina. Leptir Orange 2021. napravljeno bijelog i sivog pinota te chardonnayja. Riječ je o vrlo elegantnom vinu koje odiše začinskim notama prožetima cvijećem, kruškama, nešto meda. Zaista izniman organge. Onda je tu i Gewurtztraminer berbe 2022. koji nosi i nešto hrvatskog štiha jer je maceriran i fermentirao u bačvama od slavonskog hrasta a onda odležavao u onima od francuskog do 12 mjeseci. Vrlo voćan, pun, lijepe teksture, ali i s nešto tanina kao i gorčine koja upravo otvara prostor za novi gutljaj. Frankovka kao univerzalna sorta srednej Europe zastupljena je kroz Kartuzijansko crveno. Bila je tu berba 2021. gdje se vidi utjecaj odležavanja u hrastovim bačvama do godine dana a gdje se osobine sorte vide kroz začinske note i bobičasto voće, ali je i tekstura doista ugodna.

Crni pinot osobni je favorit Marka Podbevšeka. - Pijem ga u svoje slobodno vrijeme. Kada se završi sav posao, onda dolazi na red moj pinot crni, govorio je motivirano.

Vidi se i zašto. Već početni crni pinot berbe 2022. doista je izvrsno vino, jako pitko, decentne elegancije, jako ide na trešnje u društvu hrastovine. S bačvama je posebna priča jer one dolaze od poznatog francuskog bačvara Francoisea Ferrera. I on svake godine odvaja za Sanctum nekoliko bačvi s pomnom pozornošću jer zna kakvo je na padinama Lipoglava tlo, jer je tražio uzorak. Crni pinot berbe 2019. iz linije Prestige svakako je razina više, slojevitiji ali i dalje u balansu, svježina je zadržana a gutljaj doista dugo traje. Zrelo tamno voće, punoća gutljaja čine ovaj crni pinot doista drugačijim. Vrlo je vjerojatno kako za ovim vinom duboko žali Dmitrij Medvedev koji je, tada je bio ruski predsjednik, bio kupio cijelu berbu 2009. I onda je tu My Red, kupaža za koju Podkubovšek kaže kako je iznimno popularna kod ljepšeg spola. Barem kada se o berbi 2020. koju smo probali radi, vidimo zašto. Syrah u omjeru 60 posto lagano dominira nad pinotom crnim začinskim notama koje nadopunjuju bobičasto voće. Vino je puno ali vrlo pitko, osjete se i tanini, vrlo je ugodno.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije