Kad su čuvenog oceanografa Jacquesa Cousteaua pitali zašto voli more, odgovorio je: „Kad ronite, počnete se osjećati kao anđeo.“ Znate li kakvo se biljno i životinjsko bogatstvo krije ispod vas dok plivate u Jadranskom moru? Hrvatska ima čak tri morska nacionalna parka i dva parka prirode i rezervata na moru. Brojna nalazišta amfora i olupine antičkih galija govore da je Jadran još od davnih vremena bio važan pomorski put. Iznimne prozirnosti i čistoće koja se redovito provjerava na tisuću točaka, naše podmorje nudi više od sto predivnih ronilačkih lokacija. Upoznajte najatraktivnije!
Na pjeskovitom dnu rovinjskog akvatorija, 15 nautičkih milja od Rovinja, leži „Barun Gautsch“, potopljeni parobrod kratke ali burne povijesti i tragičnog kraja. Svojom duljinom od 85 i širinom 12 metara, nekada je bio ponos austrijske putničke mornarice. Na posljednju plovidbu, iz Kotora prema Trstu, krenuo je u prvim danima Prvog svjetskog rata kako bi evakuirao tristotinjak civila. Kapetan je imao popis svih podvodnih mina ali ga vojska nije obavijestila o još dvije, postavljene na ulazu u rovinjsku luku. Nakon eksplozije, „Barun Gautsch“ je potonuo u samo nekoliko minuta i odveo u smrt većinu putnika. Iako su mnogi iz Rovinja vidjeli havariju, nisu mogli krenuti u spašavanje jer nisu znali gdje se nalaze ostale mine. Trup broda je odlično očuvan, a uočit ćete i veliku rupu na boku koju je napravila eksplozija mine. Brod je pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske pa je dopušteno roniti samo s autoriziranim ronilačkim centrom.
Nakon što izronite iz očaravajućih dubina rovinjskog mora, popnite se na zvonik crkve Svete Eufemije i doživite čarobnu vizuru grada i rovinjskih otoka. Zaštitnica grada Eufemija je kao mlada plemkinja okrutno ubijena jer se nije htjela odreći kršćanstva. Legenda kaže kako je do obale Rovinja, 800. godine doplutao mramorni sarkofag s njenim posmrtnim ostacima koji je uspio izvući omaleni dječak uz pomoć dvije junice. Svakog 16. rujna, na dan Grada Rovinja, sarkofag se otvara za sve posjetitelje. Ljubitelji „visoke kuhinje“ će, tik uz crkvu Svete Eufemije, pronaći i glasoviti restoran „Monte“, prvog hrvatskog dobitnika Michelinove zvjezdice.
Druga nezaobilazna ronilačka lokacija smještena je na zapadnoj strani Dugog otoka. Podmorski greben Kampanel očarat će vas mnoštvom gorgonija i ribe, a ime je dobio jer podsjeća na potopljeni zvonik. Usred plavetnila, na 30 metara dubine, pojava vrha Kampanela u bezdanu, ostat će vam u pamćenju cijeli život. Nemojte zaobići ni Park prirode Telašćicu, uvalu iznimne ljepote, okruženu s 13 otočića i još šest njih u samoj uvali. Okupajte se u toplom, tirkiznom moru pješčane plaže Sakarun, članice ekskluzivnog kluba „Najljepših uvala svijeta“, a posjetite i još jedan „naj“ na Dugom otoku, monumentalni svjetionik Veli Rat, najviši svjetionik na Jadranu.
I Vodnjak, jedan od dvadeset otočića Paklinskih otoka, ima svoj Kampanel, potopljeni kameni obelisk „odjeven“ u crvene gorgonije koje ponekad mijenjaju boju u ljubičastu, modru ili ružičastu. Podmorski kanjon s tunelom visok 40 metara, bogat je murinama, jastozima i hobotnicama. Paklinski otoci se nalaze tik pred Hvarom, gradom raskošne povijesti i kulture u kojem je 1612. otvoreno prvo javno kazalište u Europi. Izgrađeno je na prvom katu Arsenala u vrijeme kneza Semitecola koji je svim staželima ravnopravno omogućio prostor za društvene i kulturne sadržaje što je tada bilo iznimno demokratično i gotovo nezamislivo. Danas je spomenik najviše kategorije i nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku, a nedavno mu je brižnom obnovom vraćen stari sjaj.
Makarska rivijera je čuvena po svojoj ljepoti pa nije čudno da se tu nalazi i jedna od najuzbudljivijih ronilačkih lokacija u Europi. Pod strmim liticama Dubaca, nedaleko šljunčane uvale Vrulja, podzemni tok Cetine snažno izbija u podmorje, a bočata voda obiluje raznovrsnim životom - kolonijama spužava različitih boja, žutim moruzgvama i cijelim jatima brancina. Vidjeti kako slatka voda Cetine nadire u more kroz otvor na dubini od trideset metara, prizor je koji ćete dugo prepričavati. Sada je blizu i Imotski do kojeg možete stići tunelom Sveti Ilija za samo pola sata. Iskoristite priliku i uvjerite se u ljepotu Crvenog i Modrog jezera, zaštićenog prirodnog fenomena i od 2020. godine UNESCO-vog geoparka. U svježoj vodi Modrog jezera se možete okupati, a na litici iznad njega posjetiti nogometni stadion Gospin Dolac koji se našao na BBC-jevoj listi „stadiona koje morate vidjeti prije nego umrete“.
Možda najbolju preporuku za ronjenje oko otoka Mljeta dao je sam Jacques Cousteau, kad ga je nazvao jednom od najljepših ronilačkih destinacija na svijetu. Posebno se ističe ronilačka lokacija Lenga na istoimenom rtu, gdje se zid crvenih koralja obrušava do 86 metara dubine. U brojnim rupama i procjepima, uočit ćete tajanstvene stanovnike - murine, jastoge i hobotnice. Otok Mljet je u većem dijelu nacionalni park i uključuje dva slana jezera. Slasne jegulje iz bočatih voda Blata, Sobre i Požure, mljetski su specijalitet, a meso muflona iz mljetskih šuma, te kozlića odraslih na ljekovitim travama, uz domaće vino i maslinovo ulje, zaokružit će nezaboravan doživljaj ovog jedinstvenog otoka.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom
