Uspon trenda brze mode znači da kupujemo više odjeće no ikad, uz manji broj nošenja, i njezino brže odbacivanje, navodi se u novoj studiji.
Modna industrija odgovorna je za 10 % godišnjih globalnih ugljičnih emisija – više od svih međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno.
- Tijekom posljednjih deset godina broj kupljenih odjevnih predmeta po korisniku više se nego udvostručio
- Prosječan broj nošenja nekoga komada odjeće je deset
- Devet od deset odjevnih predmeta završi na odlagalištu otpada mnogo ranije nego što bi zaista trebali, a tomu je najvećim dijelom tako zbog prekomjernog pranja koje može oštetiti tkaninu, izblijediti boje, izobličiti odjeću, dovesti do njezina stiskanja te ju uništiti zbog prelijevanja boja
- Poznate i slavne osobe, među kojima i George Clooney, Katy Perry i Taylor Swift, pokazuju nam da je njega odjeće najbolji put u budućnost.
Postoje, međutim, i neke pozitivne naznake o tome da korisnici pružaju otpor u borbi protiv trenda brze mode.
Prevladavajućih osamdeset i šest posto korisnika u produljenju životnoga vijeka odjeće sada prepoznaje korist za okoliš, a njih 83 % želi učiniti više kako bi se produljio životni vijek njihove odjeće. U nečemu što bi moglo predstavljati značajan korak naprijed za one koji klimatske promjene smatraju stvarnima, izvješće donosi novu analizu emisija plinova koja pokazuje kako bi se, jednostavnom promjenom navika pranja rublja, moglo uštedjeti 10 milijuna tona ekvivalenta CO2 svake godine. To je kao da ste s prometnica uklonili 2,3 milijuna automobila.
"Istina o pranju rublja, studija opsega 34 stranice koju donosi švedski proizvođač kućanskih uređaja Electrolux, ističe da 63 % Europljana rublje i dalje pere na temperaturi od 40 °C ili višoj. To je gotovo jednako jednoj milijardi pranja na višim temperaturama svakog tjedna. Prema novoj analizi, okretanjem birača temperature prema nižim vrijednostima, svake bi se godine moglo spriječiti da 27,2 kg ekvivalenta CO2 po uređaju završi u atmosferi. Prethodno je istraživanje također dokazalo da niže temperature pranja smanjuju ispuštanje mikrovlakana u vodene tokove i produljuju životni vijek odjeće.
Osim što su temperature pranja odjeće i dalje previsoke, izvješće ističe jedno ključno ponašanje kojim se smanjuje životni vijek odjeće, a povećava osobni ugljični otisak. Prečesto pranje odjeće.
„Trebamo manje pranja, više nošenja i bolju brigu”, kaže Vanessa Butani, Direktorica odjela za Održivost tvrtke Electrolux Europe, koja je dio Electrolux Grupe koja zapošljava 48.000 ljudi i prodaje otprilike 60 milijuna proizvoda za kućanstvo na 120 tržišta svake godine. „Kada pogledate brojke, teško je ne pomisliti da se naš odnos prema modi oteo kontroli”, nastavila je Butani. „Prosječna osoba danas posjeduje 60 % više odjevnih predmeta no što je to bio slučaj prije deset godina, a sve procjene ukazuju na nastavak povećanja ovog trenda. Utjecaj na planet je golem i to je činjenica koja se ne ogleda samo u činjenici da 57 % cjelokupne odbačene odjeće završi na odlagalištu otpada. Ogleda se i u činjenici da 10 % globalnih godišnjih emisija izravno uzrokuje modna industrija.”
Sve dosad, malo je toga bilo poznato o potencijalu globalnoga zagrijavanja kada je riječ o deterdžentima. Analiza pokazuje da prašak u klimatskom smislu može biti znatno štetniji od drugih deterdženata. Prelaskom s praška na tekući deterdžent moglo bi se uštedjeti dodatnih 29,2 kg CO2 po uređaju. Kada se ovo primijeni na onih 35 % kućanstava diljem Europe koja upotrebljavaju prašak, to bi potencijalno značilo uštedu 3,9 milijuna tona CO2 – što je jednako uklanjanju 845.000 automobila s prometnica, svake godine. Dokazano je i da prašak skraćuje životni vijek odjeće.
Analizom je utvrđeno i kako postoji manjak svjesnosti o povezanosti temperature pranja i životnoga vijeka odjeće. Više od polovice svih odraslih ispitanika (53 %) nije svjesno da pranje odjeće na višim temperaturama skraćuje njezin životni vijek. 37 % odraslih ispitanika izjavilo je i da osjećaju grižnju savjesti zbog utjecaja pranja rublja na okoliš.
„Sve dosad, mnogi su napori da se ljude potakne na smanjenje temperature pranja odjeće bili posvećeni ukazivanju na količinu novca koju je moguće uštedjeti kao rezultat toga, kao i osvještavanju koristi takvog pranja za okoliš”, dodala je Butani. „Uz stotine milijuna ljudi koji svoju odjeću nastavljaju prati na visokim temperaturama i uz potrebu svih nas da djelujemo odmah i suočimo se s klimatskom krizom, moramo si priznati da se trenutačno stanje mora promijeniti.
„Ono što naše izvješće pokazuje činjenica je da ljudima jest stalo do njihove odjeće te da golema većina njih prepoznaje da produljenje životnog vijeka odjeće donosi brojne okolišne koristi. Uspijemo li educirati ljude te ih potaknuti na poduzimanje malih, ali značajnih koraka za unaprjeđenje svojih navika pranja rublja, uštede će biti značajne.”
Bolja njega odjeće i produljenje njezina životnog vijeka, bilo je cilj za koji su se, tijekom posljednjih dvanaest mjeseci, zalagale mnoge poznate i slavne osobe, a među njima i George Clooney, Katy Perry, Jane Fonda, Alicia Silverstone i Taylor Swift.
Konsenzus o pozitivnom utjecaju koji odjeća može imati na okoliš postignut je, što možda i nije iznenađujuće, u nordijskim zemljama. Međutim, kada je riječ o temperaturi pranja, njihova su se razmišljanja pokazala najgorima u Europi, s 88 % Finaca, 85 % Šveđana i 80 % Norvežana koji svoju odjeću biraju prati na višim temperaturama. Na vrhu ljestvice hladnoga pranja nalazi se Španjolska, čijih 76 % odraslog stanovništva odjeću uglavnom pere na temperaturi od 30 °C ili nižoj, a u tome ih slijede Italija (52 %), Francuska i UK (49 %).
„Svatko od nas odmah može početi činiti nešto dobro za sve. Samo se moramo početi bolje brinuti o svojoj odjeći, tako što ćemo ju prati manje puta, i to većinom na nižim temperaturama. Uporabom nježnijih deterdženata i obraćanjem više pozornosti na etikete s uputama za održavanje. I tako što odjeću nećemo prati gotovo nesvjesno, bez razmišljanja, ma koliko to netko drugi smatrao banalnim. Što više razmišljamo o onome što činimo, i o utjecaju naših postupaka, to će nam svima biti bolje.”
